Gubitak kilograma spašava živote: operacija želuca smanjuje rizik od raka i štiti DNK!

Gubitak kilograma spašava živote: operacija želuca smanjuje rizik od raka i štiti DNK!

Otprilike polovica austrijskog stanovništva označena je kao "preteška", a oko deset posto čak ima BMI 30 ili više, što ih svrstava u pretile. Ove alarmantne brojke dolaze od stručnjaka koji su nedavno na konferenciji u Beču izvijestili o dalekosežnim posljedicama pretilosti za zdravlje. Pretilost nije samo faktor rizika za kardiovaskularne bolesti, već i za brojne vrste tumora. [Südtirol News](https://www.sued Tirolnews.it/unterstellung/wer-haette-das-gedacht/auch-abnehm-op-kann-krebsrisk-senken-und-dna-schuetzen) naglašava da veza između pretilosti i raka postaje sve jasnija. Pretilost, među ostalim, potiče rak gušterače i jetre kod muškaraca te rak dojke i maternice kod žena.

Ali zašto je točno prekomjerna tjelesna težina toliko opasna? Istraživači su nedavno otkrili da kronična mikro-upala uzrokovana pretilošću može dovesti do oštećenja DNK. Slično laboratorijskim životinjama koje su patile od pretilosti, i kod ljudi se pokazalo da se gubitkom kilograma može smanjiti opterećenje genetskog materijala. Zanimljivo je da su studije pokazale da ljudi koji postignu značajan gubitak težine od četvrtine do trećine svoje tjelesne težine nakon barijatrijske gastrektomije također doživljavaju smanjenje genomskog oštećenja. Ove informacije dostupne su, među ostalim, od Svjetske zdravstvene organizacije.

Dalekosežni učinci pretilosti

Rasprava o pretilosti posljednjih je godina sve aktualnija. Dr. Hans Henri P. Kluge, tamošnji regionalni direktor WHO-a, upozorava da niti jedna zemlja u Europi neće ispuniti ciljeve za smanjenje stope pretilosti. Pretilost bi čak mogla zamijeniti pušenje kao vodeći uzrok raka koji se može spriječiti u bliskoj budućnosti, naglašavajući hitnost problema. Prema podacima WHO-a, u Europi ukupno 63 posto muškaraca i 54 posto žena ima prekomjernu tjelesnu težinu ili je pretilo. Još jedan aspekt koji se ne smije zanemariti u ovom kontekstu: ljudi s niskim stupnjem obrazovanja više su pogođeni. Krebsinformationsdienst izvješćuje da se oko 40 posto svih vrsta raka može povezati s nezdravim načinom života i prehranom.

Pandemija COVID-19 dodatno je pogoršala situaciju. Tijekom tog vremena mnogi su ljudi razvili nezdrave prehrambene navike i manje vježbali - čimbenike koji potiču povećanje pretilosti. WHO naglašava kako su potrebne sveobuhvatne mjere kako bi se ovaj razvoj zaustavio. Primjeri uključuju ograničavanje oglašavanja nezdrave hrane i oporezivanje slatkih pića.

Zdrav način života je ključan

Dakle, što možete učiniti? Uravnotežena prehrana koja je bogata vlaknima i hranom biljnog podrijetla ne samo da vam može pomoći u mršavljenju, već i spriječiti genetska oštećenja. Novije metode liječenja, poput lijekova za mršavljenje, još nisu dale dovoljne rezultate u pogledu genetskih oštećenja i rizika od raka. Budućnost borbe protiv pretilosti i njezinih rizika više će nego ikada biti oblikovana preventivnim mjerama i zdravim načinom života. U konačnici, odgovornost je svakog pojedinca za aktivno djelovanje protiv pretilosti i povezanih rizika.