Bečko betonsko blago: Greenpeace osuđuje najsiva područja!
Dana 9. rujna 2025. u Beču je odana počast “Betonskom blagu Austrije”. Greenpeace poziva na otvaranje i ozelenjavanje.

Bečko betonsko blago: Greenpeace osuđuje najsiva područja!
Ovogodišnja dodjela Greenpeace negativnih nagrada održana je 9. rujna 2025. u Kunsthalle Exnergasse. Nagrada, poznata kao “Betonsko blago Austrije”, dodjeljuje se najmanje poželjnim betonskim područjima u saveznim državama. U Beču je cijelo područje Neu Marxa dobilo neslavno priznanje najsivijeg betonskog blaga. U glasovanju je sudjelovalo preko 22.000 sudionika, što govori o visokoj pozornosti javnosti na temu brtvljenja tla. Dobitnik nagrade u Bregenzu, Symphonikerplatz, također je okrunjen kao neželjeno betonsko blago. Kako izvještava vienna.at, dobitnici negativne nagrade u svakoj saveznoj državi dobili su zlatni udarni čekić.
Nagrada također ima ozbiljnu pozadinu: namjera joj je skrenuti pozornost na potrebu za zatvaranje područja i njihovo ponovno ozelenjavanje. Greenpeaceova stručnjakinja za zaštitu tla Melanie Ebner naglašava da je hitno potrebno više drveća i grmlja. To je neophodno kako bi se poboljšala ekološka situacija, jer nepropusna tla uzrokuju sljedeće: kišnica teže otječe, što ne samo da snižava razinu podzemne vode, već i povećava opasnost od poplava. Zatvaranje također dovodi do gubitka plodnosti tla i oštećuje izmjenu plinova s atmosferom. Sve to ne utječe samo na mikroklimu, već i na zdravlje prirode i ljudi.
Brtvljenje tla kao hitan problem
Rasprava o brtvljenju tla je sve veća jer su ekološke posljedice značajne. Prema tome Savezna agencija za okoliš Brtvljenje tla znači da je tlo pokriveno na zrakonepropusni i vodonepropusni način, što remeti prirodni ciklus vode. Kada je tlo oštećeno, ne samo da pati flora, već se gube i mikroorganizmi koji su odgovorni za plodnost. Betonira se sve više površina, bilo za naselja, prometnice ili aktivnosti u slobodno vrijeme. U Njemačkoj je 14,6% ukupne površine sada zauzeto naseljima i prometnim površinama, a taj trend nastavlja rasti.
Kao što pokazuje nedavna studija, trenutno se svake sekunde koristi do osam četvornih metara zemlje. Potreba za brtvljenjem površina u novogradnji može se kratkoročno činiti uvjerljivom, ali teško je riješiti dugoročne posljedice. Daniel Fügenschuh, predsjednik Savezne komore građevinskih inženjera, također se bavi ovim pitanjem. Poziva na preispitivanje korištenja zemljišta. Ne treba podcjenjivati opasnost od ograničenih zaliha hrane i povećanih rizika od poplava zbog prekomjerne potrošnje zemlje.
Postavljanje kursa za budućnost
Greenpeaceov poziv ide u jasnom smjeru: potrebni su obvezujući ciljni putovi kako bi se smanjila potrošnja zemljišta. "Potrebna nam je ofenziva otvaranja i ozelenjavanja širom zemlje", zahtijeva inicijativa. Nije važno samo zaštititi nova područja, već i održivo koristiti postojeća područja. Održavanje kvalitete tla igra središnju ulogu, jer je uklanjanje brtvljenja složeno i često povezano s visokim troškovima.
Sljedećih dana u Kunsthalle Exnergasse bit će postavljena izložba na temu pečaćenja i zaštite tla. To je planirano za 9. i 10. rujna 2025. i pružit će mnogo informacija o dosadašnjim razvojima i rješenjima, kao i podići svijest o zaštiti ovog vrijednog resursa. U konačnici, ključno je da prirodu ne samo uključimo u svoje planiranje, već joj i aktivno vraćamo.