Beč raspravlja: Ponovno promišljanje neutralnosti nakon rata u Ukrajini!

Beč raspravlja: Ponovno promišljanje neutralnosti nakon rata u Ukrajini!

U vrijeme kada je sigurnosna politika u Europi ugrožena, važnost austrijske neutralnosti tema je žestoke rasprave. Na Austrijskom mirovnom forumu koji se održao u dvorcu Schlaining, a moderirala ga je Damita Pressl, govorili su stručnjaci iz raznih područja. Među njima su bili Ursula Plassnik (ÖVP), Georg Häsler (NZZ), Alexander Dubowy (stručnjak za istočnu Europu) i politolog Heinz Gärtner. [Falter] javlja da se na panelu raspravljalo o sigurnosnopolitičkoj situaciji nakon ruskog agresorskog rata na Ukrajinu, pri čemu je posebno kritički ispitana uloga neutralnosti.

Okolina sigurnosne politike doista se temeljito promijenila u pogledu mogućnosti da Austrija preuzme aktivnu ulogu u upravljanju sukobima. Postavlja se pitanje kako se Austrija pozicionira u ovom turbulentnom svijetu?

Neutralnost tijekom vremena

U svojim analizama austrijske politike neutralnosti, Martin Senn opisuje tri dimenzije koje kontroliraju raspravu:tumačenje, theatraktivnostiodvraćanje. Postaje jasno da unutar zemlje uvijek postoje rasprave o dizajnu neutralnosti, pogotovo kada se promijene okvirni uvjeti. Mjere za osiguranje neutralnosti, poput posredovanja u sukobima ili primanja međunarodnih organizacija, igraju središnju ulogu.

Nadalje, Senn opisuje četiri faze u razvoju austrijske neutralnosti, koje vode od konsolidacije 1955. do trenutne stagnacije. Tijekom 1970-ih i 1980-ih, neutralnost je doživjela razdoblje ekspanzije prije nego što se preorijentirala nakon završetka sukoba između Istoka i Zapada. Danas, ističe se, postoji depolitizacija neutralnosti. To se odražava i na političke programe; Dok neke stranke istodobno inzistiraju na neutralnosti, druge se koncentriraju na zajedničku europsku obrambenu politiku [Parlament.gv.at].

Proračun oružanih snaga i percepcija javnosti

U tom kontekstu, knjiga Alfreda C. Lugerta rasvjetljava stanje sigurnosne politike Austrije. Ukazuje se na neustavne strukture Savezne vojske i prepoznaje se da se trenutno financiranje - do 3 milijarde eura godišnje - često smatra upitnim. Autor kritizira nemogućnost održavanja učinkovitog i financijski održivog obrambenog sustava, što utječe ne samo na sigurnost nego i na vjerodostojnost neutralnosti [Buchhandlung Stoehr].

Tu je odgovornost politike velika: nepoštivanje ustavnih zahtjeva znači da se zadaće Savezne vojske ne mogu adekvatno izvršavati. Predloženi sustav milicije mogao bi biti fleksibilniji pristup za ispunjavanje potreba promjenjivog sigurnosnog okruženja. Lugert poziva stanovništvo, medije i političke aktere na sudjelovanje u ustavnoj sigurnosnoj politici.

Raspravu o austrijskoj neutralnosti i oružanim snagama pojačavaju geopolitičke napetosti. S obzirom na trenutačni razvoj događaja, vrlo je važno da austrijsko stanovništvo aktivno sudjeluje u raspravi i pomogne u oblikovanju smjera sigurnosne politike. Jer jedno je sigurno: nešto se događa i našoj zemlji treba dobra ruka kako bi se mogla suočiti s izazovima budućnosti.