Beč raspravlja o: referenca na neutralnost nakon Ukrajinskog rata!

Beč raspravlja o: referenca na neutralnost nakon Ukrajinskog rata!

Wieden, Österreich - U današnjem svijetu, kada je sigurnosna politika na rubu u Europi, važnost neutralnosti Austrije je vruće raspravljena tema. Kao dio Austrijskog mirskog foruma, koji se odvijao u dvorcu Schlaining, a moderirao ga je Damita Pressl, stručnjaci iz različitih područja izgovorili su se. Među njima su bili Ursula Plasnzik (ÖVP), Georg Häsler (NZZ), Alexander Dubowy (stručnjak za istočnu Europu) i politolog Heinz Gärtner. [Falter] izvještava da je rasprava o situaciji sigurnosne politike nakon ruskog napadačkog rata ušla u Ukrajinu, u kojoj je uloga neutralnosti bila posebno kritički ispitana.

Krajolik sigurnosne politike doista se u osnovi promijenio, u pogledu mogućnosti aktivne uloge u Austriji u upravljanju sukobom. To postavlja pitanje: kako se Austrija pozicionira u ovom burnom svijetu?

Neutralnost u promjeni vremena

Martin Senn opisuje tri dimenzije koje kontroliraju raspravu: interpretacija , atraktivnost i odvraćanje . Postaje jasno da uvijek postoje rasprave o dizajnu neutralnosti u zemlji, posebno ako se uvjeti okvira promijene. Mjere za osiguranje neutralnosti, poput posredovanja u sukobima ili smještaja međunarodnih organizacija, igraju središnju ulogu.

Osim toga, Sen opisuje četiri faze razvoja austrijske neutralnosti, što dovodi do trenutne stagnacije iz konsolidacije 1955. godine. Tijekom 1970-ih i 1980-ih, neutralnost je doživjela fazu širenja prije nego što se preusmjerila nakon završetka sukoba istok-zapad. Danas se navodi da postoji depolitizacija neutralnosti. To se odražava i na političke programe; Dok neke stranke istovremeno inzistiraju na neutralnosti, druge se usredotočuju na zajedničku europsku obrambenu politiku [Parlament.gv.at].

Proračun savezne vojske i percepcije javnosti

U tom kontekstu knjiga Alfreda C. Lugert osvjetljava situaciju sigurnosne politike u Austriji. Ukazuje se na ustavne strukture savezne vojske i priznaje da se trenutno financiranje - do 3 milijarde eura godišnje - često smatra upitnim. Autor kritizira nemogućnost održavanja učinkovitog i pristupačnog vojnog sustava, koji se odnosi na ne samo sigurnost, već i vjerodostojnost neutralnosti [knjižara Stoehr].

Ovdje je velika odgovornost politike: Nepoznati ustavni zahtjevi znače da se zadaci savezne vojske ne mogu adekvatno uočiti. Predloženi sustav milicije mogao bi biti fleksibilniji pristup kako bi se ispunili zahtjevi promjenjivog sigurnosnog krajolika. Lugert poziva stanovništvo, medije i političke aktere da sudjeluje u ustavnoj sigurnosnoj politici.

Rasprava o austrijskoj neutralnosti i oružanim snagama pojačana je geopolitičkim napetostima. S obzirom na trenutna kretanja, austrijsko stanovništvo je od velike važnosti da aktivno doprinese raspravi i pomogne u oblikovanju smjera sigurnosne politike. Jer jedno je sigurno: nešto je zbog toga, a našoj zemlji treba dobru ruku da bude do izazova budućnosti.