Kazališna premijera Blutbrot: Otkrivena mračna priča o bijegu nacista
Rad Miriam Unterthiner "Blutbrot" rasvjetljava nacističku pomoć izbjeglicama u Južnom Tirolu. Premijera u kazalištu Aachen, premijera u Beču.

Kazališna premijera Blutbrot: Otkrivena mračna priča o bijegu nacista
Predstava o mračnoj prošlosti i pomoći nacistima u bijegu trenutno je u središtu pozornosti u Theater am Werk u Beču: “Blutbrot” talentirane autorice Miriam Unterthiner. Unterthiner, koji je rođen u Južnom Tirolu 1994. i slavljen kao "mladi autor", donosi ovo djelo na pozornicu kao zabavno, a opet provokativno kazalište. Premijera je održana prije dva tjedna u Theatre Aachen, a sada senzaciju izaziva austrijska premijera u režiji TomasaSilencea.
Ali o čemu se radi u “Blood Bread”? Komad na duhovit način obrađuje ozbiljno pitanje pomoći nacistima u bijegu nakon Drugog svjetskog rata. Gerhard Bast, prozvani nacist, navodi se kao primjer onih koji su pomogli u bijegu u to vrijeme. Priča se vrti i oko židovskih ruta za bijeg te se tako bavi kolektivnom krivnjom i odbijanjem da se pomire s njom u regiji Južnog Tirola, gdje se mnogi ljudi između Austrije i Italije ne osjećaju pripadnicima niti jedne nacije.
Vrlo poseban recept za uspjeh
Unterthiner je napravio dobar posao: “Blutbrot” nije samo nagrađen Kleistovom nagradom za novu dramu, već je i u užem izboru za Austrijsku književnu nagradu. Ova nagrada, objavljena 15. siječnja 2025., vrijedi 10.000 eura. Kao završnom radu na studiju jezične umjetnosti, dala je djelu vrlo poseban štih koji je oduševio žiri koji ga je opisao kao poetičan i konkretan.
Produkcija u Theater am Werk, gdje je TomasSilence bio umjetnički direktor od 2015. do 2023., sjaji kreativnom pozornicom Stephana Webera, koji prikazuje planinski krajolik koji se također tumači kao pogača od kiselog tijesta. Zbor, koji se sastoji od pet glumaca u crnim, bijelim i ružičastim kostimima Giovanne Bolliger, unosi dašak svježine u zbivanje i jedinstveno spaja zborsko kazalište s ironičnim pogledom na tradicionalne vrijednosti.
Uvid u pozadinu
Sama Unterthiner uključuje se u događaje i raspravlja o svojoj autobiografskoj pozadini. Inspiraciju je dobila u razgovorima s djedom koji je nakon rata dobro poznavao krijumčarske rute. Na taj način uspijeva publiku vratiti u vrijeme kada su bijeg i poricanje krivnje karakterizirali svakodnevni život.
Predstava 10. listopada 2025., koja traje sat vremena bez pauze, spaja mračnu priču s elementima humora i tako stvara most prema današnjoj kulturi sjećanja. Unterthiner ga vješto umotava u narativ svakodnevnog života i vješto koristi temu koja je često potisnuta. Time se na scenu ne donosi samo surova stvarnost poratnih godina, već i sudbine ljudi koji su se kretali pacovskim putem u anonimnost.
Kazalište je imalo važnu ulogu u poslijeratnom razdoblju ne samo zabavljajući već i rješavajući društvene sukobe. Poput povijesnih kazališnih predstava poslijeratnog razdoblja, koje su se često odvijale na improviziranim pozornicama kako bi se govorilo o krivnji i odgovornosti, “Krvavi kruh” također se pokazao kao predstava koja ne samo da nasmijava, već i poziva na razmišljanje.
Program koji gane i duboko dira etablirao se u kazalištu na djelu, a s “Blutbrotom” Miriam Unterthiner slijedi nevidljivi put između smijeha i tuge, između krivnje i odgovornosti.