Beč se bori s vrućinama: gdje su hladne zone?

Beč se bori s vrućinama: gdje su hladne zone?

Visoke temperature ne čine život u Beču posebno ugodnim, pogotovo ako ste starija ili osjetljivija osoba. Posljednjih godina broj vrućih dana u gradu je znatno povećan, što je veliki izazov, posebice za djecu i ranjive skupine. Mnogi stanovi nisu adekvatno opremljeni da izdrže vrućinu, što značajno ograničava dobrobit u ljetnim mjesecima. Kako kruna izvješća, grad Beč je stoga stvorio "hladne zone" za suzbijanje vrućine. Ove slobodno dostupne, cool sobe sada se mogu pronaći u 15 okruga. Nakon pilot godine 2023. ove su oaze osvježenja postale više nego dvostruko brojnije.

Međutim, postoje i mane: ove hladne zone još nisu zastupljene u četvrtima Simmering i Landstrasse, gdje živi preko 200.000 ljudi. Zeleni iz Simmeringa već su digli glas i traže da se ovdje hitno naprave zone hlađenja. “Nešto se događa”, stoji u izjavama oporbe. Alternative općinskim objektima postoje, poput rashladnog centra Crvenog križa u trgovačkom centru Huma Eleven, ali potreba je jasna i pritisak da se djeluje sve je veći.

Cilj: blisko povezana mreža

Gradski vijećnik za klimu Jürgen Czernohorszky (SPÖ) prepoznao je sve veću potražnju za ovim objektima i najavio da je 12 rashladnih zona otvoreno prošle godine, a 22 ove godine. “Trebalo bi stvoriti blisko povezanu mrežu hladnih zona kako bi svi Bečani imali lak pristup ovim hladnim utočištima”, kaže Czernohorszky. Korisnici ovih zona mogu se opustiti i napuniti baterije za vrućih dana.

Ali ne radi se samo o tim projektima. Prema studiji Savezne agencije za okoliš, koja se bavi temom “održive klimatizacije u zgradama”, urbani toplinski otoci u gradovima više ne odgovaraju trenutnom stanju stvari. Rezultati pokazuju da su hitno potrebne dodatne mjere za održivu borbu protiv rastućih temperatura. Drveće s velikim krošnjama, elementima za zasjenjivanje, zelenim krovovima i prskanjem vode može pomoći u smanjenju temperatura do 10 Kelvina. Posebno bi bilo pametno takve mjere integrirati u nove rashladne zone kako bi se dugoročno postiglo poboljšanje kvalitete života u gradu.

Osim toga, zgrade jarkih boja i bolja izolacija stambenih prostora mogu pomoći u smanjenju razvoja topline u stanovima. Cilj bi trebao biti smanjenje energetskih zahtjeva za hlađenje. Uostalom, tko želi zaglaviti s visokim računima za struju u ljetnim mjesecima?

Sve u svemu, jasno je da je Beč već postao donekle aktivan, ali ima još puno prostora za napredak. Izazovi globalnog zatopljenja su veliki i urbanističko planiranje mora odmah djelovati kako bi Bečani mogli živjeti ugodnim životom na ljetnim temperaturama iu budućnosti. Jer jedna je stvar jasna: na ovoj vrućini potrebno vam je više od samo nekoliko hladnih zona kako biste zadovoljili zahtjeve vremena.