Vidovnjak: potresna predstava o nasilju i ratu

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Tjedni bečkog festivala 2025.: “Prozornik” Mila Raua ispituje medijatizaciju nasilja i ratnog izvještavanja s Ursinom Lardi.

Wiener Festwochen 2025: "Die Seherin" von Milo Rau beleuchtet Gewaltmedialisierung und Kriegsreportage mit Ursina Lardi.
Tjedni bečkog festivala 2025.: “Prozornik” Mila Raua ispituje medijatizaciju nasilja i ratnog izvještavanja s Ursinom Lardi.

Vidovnjak: potresna predstava o nasilju i ratu

5. lipnja 2025. djelo “Prozornik” Mila Raua doživjelo je premijeru na Tjednima bečkog festivala. Riječ je o proganjajućoj produkciji koja se bavi pitanjem suočavanja s nasiljem u umjetnosti. U fokusu je glavna glumica Ursina Lardi, koja tumači ulogu ratne fotografkinje koja putuje globalnim kriznim područjima kako bi pronašla dramatične slike. Kako nachtkritik.de izvještava, krajolik je ogoljen pustinjski krajolici, ispresijecani plastičnim otpadom i automobilskim gumama, koji odražavaju brutalizaciju društva.

U performansu se pojavljuje Iračanin Azad Hassan, čija je osakaćena sudbina otkrivena u nasilnom videu koji kruži internetom. Govori o invaziji Islamske države na Mosul i suočava publiku sa stvarnošću nasilnih videa koje su snimili džihadisti i objavili na internetu. Kombinacija Lardijevih šokiranih slika i Hassanovih snažnih sjećanja pita gledatelje kako reagiraju na prikaze nasilja u medijima.

Etika prikazivanja nasilja

Komad nije samo ogledalo društva, već potiče i samopropitivanje o fascinaciji nasiljem. Ispituje se etika prikazivanja nasilja na pozornici i uloga publike u ovoj raspravi. Nekoliko središnjih pitanja vodi do dubljeg razmišljanja: Zašto je nasilje tako zavodljivo? Što ostaje nakon rata i terora? I može li umjetnost zapravo ublažiti patnju? Te teme nisu aktualne samo za kazalište, nego i za društvo u cjelini, što dojmljivo pokazuje režija Mila Raua.

Kako se naglašavaju zanimljivi detalji, postaje jasan razvoj ratnog fotografa od slavne ličnosti do ogorčene Cassandre. Njezina potraga za temama užasa mijenja se kada iz prve ruke osjeti razorne učinke nasilja. Inspiracija za djelo dolazi iz životnih priča ratnih fotografa i iračkih građana, pri čemu Rauova vlastita iskustva, posebno njegovi susreti s Hassanom, igraju ključnu ulogu, navodi festwochen.at.

Dramatičan vrhunac je posebno vrijedan pažnje: nakon izvedbe, Azad Hassan dolazi na pozornicu i obasipan je klicanjem. Dojmljiv trenutak koji ilustrira jaz između medijske recepcije nasilja i stvarnosti. Komad traje 1 sat i 30 minuta bez pauze i prati ga impresivna produkcija za koju je scenu i kostime osmislio Anton Lukas, dok je za zvuk zaslužan Elia Rediger.

Ovom produkcijom Bečki festival zahvatio je važnu temu koja je aktualna ne samo na našim prostorima nego iu svijetu. U vrijeme kada su izvještavanje o nasilju i njegova konzumacija sveprisutni, kako u vijestima tako iu zabavi, “Prozornik” predstavlja hitan poziv na razmišljanje o onome što vidimo, kako to percipiramo i etici povezanoj s tim.

Uz ove zadivljujuće teme, povijest umjetnosti također odražava razmišljanja o tome kako se nositi s prikazom nasilja. Umjetnici poput Horsta Strempela, koji je bio aktivan 1920-ih i 1930-ih i politički angažiran na ljevici, iskusili su složenost između umjetnosti i moći: Strempel nije mogao pronaći pristup zapadnoj avangardi nakon što je u Zapadnom Berlinu došao pod sumnju zbog svog socijalističkog angažmana, kao guernica-gesellschaft.de objašnjava. Time je jasno da je diskurs o nasilju u umjetnosti važan već neko vrijeme i da se mora nastaviti.