Vienna Energiesolution: Budućnost daljinskog hlađenja za zeleniji život!

Vienna Energiesolution: Budućnost daljinskog hlađenja za zeleniji život!

Puno se događa na području klimatizacije u Beču. Gradska komunalna poduzeća su se posvetila velikom cilju: učiniti Beč europskom prijestolnicom daljinskog hlađenja. "Naša je vizija uspostaviti ekološki prihvatljivo hlađenje kao ključnu tehnologiju za grad u kojem vrijedi živjeti", objašnjava Georg Geissegger, voditelj planiranja i izgradnje u Wien Energie, u novoj seriji intervjua LEADERSNET. Ovo postaje osobito hitno jer je prošlo ljeto bilo jedno od najtoplijih u 250 godina, povećavajući potrebu za učinkovitim hlađenjem.

Koncept daljinskog hlađenja funkcionira slično poznatom daljinskom grijanju: hladnoća se stvara u velikim rashladnim centrima, transportira do potrošača posebnim sustavom cijevi i tamo distribuira putem ventilacijskih sustava. „Koristimo vodu Dunavskog kanala kao rashladni medij, što je posebno ekološki prihvatljivo rješenje“, dodaje Geissegger. U tu svrhu koristi se manje od jedan posto vode bez negativnog utjecaja na okoliš.

Mreža u razvoju

Wien Energie sada upravlja mrežom daljinskog hlađenja dugom 30 kilometara s brojnim centrima, poput onih na Stubenringu i Schottenringu. Oko 220 korisnika, uključujući velike ustanove poput Prirodoslovnog muzeja i bolnica, već uživa u blagodatima ovog klimatski prihvatljivog hlađenja. Sustav ima snagu od oko 240 megavata i raste za 10 posto godišnje. “S inovativnim rješenjima kao što je novorazvijeno skladište leda, također možemo pokriti vrhunce potrošnje”, otkriva Geissegger, aludirajući na tehnologiju koja hladnu vodu pretvara u led i oslobađa hladnoću kada se odmrzne.

Poseban fokus je na novom MedUni kampusu u Mariannengasse, koji će biti integriran u sustav daljinskog hlađenja kao glavni potrošač. Potražnja za ovim klimatski prihvatljivim rješenjem je velika, posebno jer daljinsko hlađenje može smanjiti emisije CO₂ do 50 posto u usporedbi s konvencionalnim sustavima klimatizacije. Ovo je važan razvoj u okruženju u kojem je vrućih dana sve više zbog klimatske krize.

Izazovi i budući izgledi

Naravno, postoje i izazovi kod širenja takvih sustava. "Napor uložen u naknadno opremanje postojećih zgrada može biti velik ako one već nisu blizu mreže. Ali u slučaju renoviranja jezgre, ulaganje se može isplatiti", kaže Geissegger. Stručnjaci stoga preporučuju integriranje učinkovitih koncepata hlađenja pri planiranju novih zgrada kako bi se minimaliziralo zagrijavanje urbanih prostora.

Beč nije sam sa svojom vizijom; Brojni gradovi diljem svijeta već se oslanjaju na sustave daljinskog hlađenja, uključujući Pariz, Toronto i München. Ali kao što Geissegger jasno naglašava: "Imamo potencijal da ovdje postanemo lideri i damo veliki doprinos gradu koji je prijatelj klime." Postaje jasno da dosljednost i inovativnost moraju ići ruku pod ruku kako bi se postigli postavljeni ciljevi.

Ukratko, budućnost hlađenja u Beču je zelena, a grad ima potencijal poslužiti kao uzor drugim gradovima. Sljedećih nekoliko godina bit će ključni u pokretanju širenja i prilagodbe klimatskim promjenama. Mreža daljinskog hlađenja elementarni je korak u pravom smjeru.