Stotine prosvjednika paraliziraju bečku gradsku sredinu nakon sporazuma o Gazi!

Stotine prosvjednika paraliziraju bečku gradsku sredinu nakon sporazuma o Gazi!

11. listopada 2025. stotine ljudi okupile su se u Beču radi pro-palestinske demonstracije koja je ozbiljno utjecala na središte grada. Pokrenut nedavno najavljenim sporazumom koji je predviđao primirje između Izraela i Hamasa, brojni demonstranti su stigli u znak protesta protiv izraelske vlade. Dok su organizatori govorili o nekoliko tisuća sudionika, policija je procijenila broj prisutnih na nekoliko stotina. Organizacija "Linkswende" je, između ostalog, pozvala na prosvjed.

Demonstracija je započela u Karlsplatzu, u neposrednoj blizini bečke državne opere, i prešla preko ringa. Nije bilo izvještaja o neredima; Policija je bila na licu mjesta kako bi osigurala događaj. Većina sudionika glasila je zbog svojih optužbi protiv izraelske vlade i pozvala je na međunarodne sankcije protiv vlade Benjamina Netanyahua. Optužba za genocid podignuta je iznova i iznova, zbog čega su emocije prosvjednika učinile jasnim.

Austrijski odjek vala protesta

Ova demonstracija u Beču dio je šireg europskog protestnog pokreta koji je dobio zamah nakon 7. listopada 2023. godine. Brojne demonstracije za Gazu također su organizirane u gradovima poput Berlina posljednjih tjedana. Pogled na trenutni razvoj pokazuje da su pro-palestinske demonstracije motivirane ne samo političkim problemima, već i različitim sudionicima, koji uključuju studente, migrantske zajednice i grupe za ljudska prava. Te se skupine pojavljuju ujedinjene, ali često se bore protiv velikog otpora i percepcije stigme.

Jannis Grimm, istraživač sukoba, slijedi ovaj pokret od njegovog početka i naglašava da prosvjede često karakterizira osjećaj nepravde. S obzirom na prekid vatre, međutim, nije došlo do masovne remobilizacije prosvjeda, ali još uvijek postoji stalni tok demonstranata koji podržavaju palestinski uzrok, a pojavljuju se i sudionici sa simpatijama Hamasa i Hezbollaha.

Izazovi i napetosti

U širem kontekstu, gradovi poput Berlina pokazuju da demonstracije nisu samo izraz političkog mišljenja, već i pokazuju veliku napetost. Antisemitski incidenti javljaju se redovito i policija ih dokumentira. Radikalizacija prijeti da ugrožava neke skupine. Berlinski senator za unutrašnjost, Iris Sprager, već je upozorio na daljnje povećanje napetosti i rezultirajuća djela nasilja.

Pored toga, postoji kritika da su antisemitske i anti-izraelske izjave dio retorike na mnogim trenutnim prosvjedima. Glasovi iz civilnog društva, poput aktivista za ljudska prava Seyran Ateş, izražavaju zabrinutost zbog ovog razvoja i zahtijevaju jasno distanciranje od takvih ideologija. Ateş opisuje veze između različitih subkultura i LGBTQ zajednice, kao i percipirane mržnje prema Židovima kao zabrinjavajuće.

Rasprave su emocionalno optužene, a s tekućim prosvjedima, ne samo u Austriji, to je pitanje i međunarodno postaje vidljivo. Demonstranti žele da ih javnost sasluša i potvrdi, što povećava pritisak na one na vlasti u Europi.

Sveukupno, ova demonstracija u Beču odraz je događajskog vremena u kojem izazovi međunarodnih odnosa i unutarnjih društvenih napetosti postaju očigledni. Građani se ne suočavaju samo s pitanjima o vlastitom političkom položaju, već se bave globalnim učincima sukoba koji se protežu daleko izvan njihovih granica.