Stotine prosvjednika paralizirale centar Beča nakon sporazuma u Gazi!

Stotine prosvjednika paralizirale centar Beča nakon sporazuma u Gazi!

Dana 11. listopada 2025. stotine ljudi okupilo se u Beču na propalestinskim prosvjedima koji su ozbiljno pogodili središte grada. Potaknuti nedavno najavljenim sporazumom koji predviđa prekid vatre između Izraela i Hamasa, brojni prosvjednici stigli su prosvjedovati protiv izraelske vlade. Dok su organizatori govorili o nekoliko tisuća sudionika, policija broj prisutnih procjenjuje na nekoliko stotina. Na prosvjed je, između ostalog, pozvala i organizacija Linkswende.

Demonstracije su započele na Karlsplatzu, u neposrednoj blizini Bečke državne opere, te su se kretale preko ringa. Nije bilo izvješća o neredima; policija je bila na licu mjesta i osiguravala događaj. Većina sudionika bila je glasna oko svojih optužbi protiv izraelske vlade i pozvala na međunarodne sankcije protiv vlade Benjamina Netanyahua. Optužba za genocid se ponavljala iznova, što je razjasnilo emocije prosvjednika.

Austrijski odjek vala prosvjeda

Ove demonstracije u Beču dio su šireg europskog prosvjednog pokreta koji je dobio na zamahu nakon 7. listopada 2023. Brojne demonstracije za Gazu posljednjih su tjedana organizirane i u gradovima poput Berlina. Pogled na trenutačni razvoj događaja pokazuje da propalestinske demonstracije nisu motivirane samo političkim razlozima, već i različitim sudionicima, koji uključuju studente, migrantske zajednice i skupine za ljudska prava. Ove skupine izgledaju ujedinjene, ali se često bore protiv velikog otpora i percepcije stigme.

Jannis Grimm, istraživač sukoba, prati ovaj pokret od njegovih početaka i ističe da prosvjede često karakterizira osjećaj nepravde. S obzirom na primirje, međutim, nije došlo do masovne remobilizacije prosvjeda, ali još uvijek postoji stalan tok prosvjednika koji podržavaju palestinsku stvar, a pojavljuju se i sudionici koji podržavaju Hamas i Hezbollah.

Izazovi i napetosti

U širem kontekstu, gradovi poput Berlina pokazuju da demonstracije nisu samo izraz političkog mišljenja, već pokazuju i veliku napetost. Antisemitski incidenti događaju se redovito i policija ih dokumentira. Radikalizacija prijeti ugroziti neke skupine. Berlinska senatorica za unutarnje poslove, Iris Spranger, već je upozorila na daljnje povećanje napetosti i posljedične akte nasilja.

Osim toga, postoje kritike da su antisemitske i antiizraelske izjave dio retorike na mnogim aktualnim prosvjedima. Glasovi iz civilnog društva, kao što je aktivistica za ljudska prava Seyran Ateş, izražavaju zabrinutost zbog ovakvog razvoja događaja i pozivaju na jasno distanciranje od takvih ideologija. Ateş opisuje veze između različitih subkultura i LGBTQ zajednice kao i percipiranu mržnju prema Židovima kao zabrinjavajuće.

Rasprave su emocionalno nabijene, a s prosvjedima koji traju, ne samo u Austriji, tema postaje vidljiva i na međunarodnoj razini. Prosvjednici traže da ih javnost čuje i potvrdi, što povećava pritisak na one koji su na vlasti u Europi.

Sveukupno gledano, ovaj bečki skup odraz je vremena bogatog događajima u kojem dolaze do izražaja izazovi međunarodnih odnosa i unutarnje društvene napetosti. Građani se ne suočavaju samo s pitanjima o vlastitoj političkoj poziciji, već se suočavaju i s globalnim učincima sukoba koji sežu daleko izvan njihovih vlastitih granica.