Suche
Mein Konto
Sigurnosni alarm u Beču: Šef IAEA Grossi pod pritiskom Irana!
Beč pojačao zaštitu šefu IAEA-e Grossiju zbog iranskih prijetnji; Napetosti između Irana i IAEA-e su sve veće.
Sigurnosni alarm u Beču: Šef IAEA Grossi pod pritiskom Irana!
Sigurnost Rafaela Grossija, glavnog direktora Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), trenutno je u fokusu Beča. Zbog prijetnji iz Irana stavljen je pod posebnu zaštitu. Izvještaj iz Wall Street Journal od 26. kolovoza 2025. otkrio je da je za njegovu sigurnost odgovorna elitna jedinica austrijskih sigurnosnih vlasti. Ove mjere dolaze u napetom međunarodnom kontekstu, s odnosima između Irana i IAEA-e pod znatnim zatezanjem.
Prijetnja nije beznačajna: austrijska tajna služba dobila je informacije koje ukazuju na moguće opasnosti za Grossija. Prema njegovim riječima, IAEA je glavni igrač u raspravi o iranskom nuklearnom programu i stoga se suočava s povećanim rizicima. Situaciju dodatno komplicira zakon koji je 2. srpnja 2025. potpisao iranski predsjednik Massoud Peseschkian, a kojim se prekida suradnja s IAEA-om. Ova odluka ima dalekosežne posljedice za buduće inspekcije nuklearnih postrojenja u Iranu.
Kraj suradnje s IAEA
Iranska vlada inzistira na tome da će buduće inspekcije nuklearnih energetskih postrojenja biti dopuštene samo uz odobrenje Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost. Ova praksa je u suprotnosti s načelima IAEA-e, čiji je cilj promicanje sigurne i civilne uporabe nuklearne energije i ograničavanje vojnih primjena kao što su Federalna agencija za građansko obrazovanje objasnio.
Kao rezultat ovog razvoja događaja, IAEA je povukla sve svoje inspektore iz Irana 4. srpnja 2025. Na poticaj država E3 - koje čine Njemačka, Francuska i Velika Britanija - pokrenuti su neki razgovori, uključujući Ženevu i Teheran, kako bi se pregovaralo o nastavku inspekcija i diplomatskim koracima. Međutim, Iran je poslao jasne signale da će se držati svojih novih zahtjeva.
Uloga nuklearnog programa
Ali zašto Iran tako žestoko inzistira na svom nuklearnom programu? Razlozi su složeni i sežu u početke nuklearnog programa 1950-ih. Danas je Iran jedina država bez nuklearnog oružja koja obogaćuje uran do razine koja je blizu razine oružja. No, unatoč ovim naprecima, nema pouzdanih dokaza o izradi atomske bombe, što ističu mnogi stručnjaci. Iran ima oko 400 kilograma visoko obogaćenog urana i mnogo modernih centrifuga, što mu teoretski daje mogućnost brzog ponovnog pokretanja vojnog nuklearnog programa ako postoji politička volja njemački val.
Tekuće napetosti između Irana, Izraela i SAD-a eskalirale su posljednjih mjeseci, ne samo kroz sukobe koji su rezultirali dvanaestodnevnim ratom. Čini se da politička retorika i vojne aktivnosti u ovoj regiji značajno opterećuju diplomaciju i dodatno kompliciraju pregovore oko nuklearnog programa.
U trenutku kada su potreba za diplomacijom i rješenjima hitnija nego ikad, ostaje za vidjeti hoće li iransko vodstvo moći pronaći put koji zadovoljava i njegove vlastite sigurnosne interese i međunarodne zahtjeve.