Zabrana nošenja marama za djevojke: Islamska udruga prijeti tužbom!

Zabrana nošenja marama za djevojke: Islamska udruga prijeti tužbom!

U Austriji se sprema društveno-politička rasprava koja ne pogađa samo djevojčice mlađe od 14 godina, već i cijelu muslimansku zajednicu. Vlada je predložila novu zabranu nošenja marama za maloljetnice, koja bi trebala stupiti na snagu u siječnju 2026. Ovaj plan već izaziva žestoke rasprave, a mnogi ga kritiziraju kao korak u pogrešnom smjeru.

Islamska federacija (IF), drugo najveće udruženje džamija u zemlji, izražava snažnu zabrinutost i vidi zakon kao izraz političke motivacije koja bi mogla imati koristi od antiislamskih struja. Ona opisuje maramu kao izraz kulturnog identiteta, budući da vidljivost vjere nema negativan utjecaj na društveno sudjelovanje. Claudia Plakolm, ministrica za integraciju i mlade iz ÖVP-a, opisala je dječje marame kao "znak potlačenosti" i objasnila da djevojčice u Austriji "mogu odrastati slobodno, vidljivo i samoodređeno".

Ogorčenje među muslimanima

IF ne samo da kritizira simboličku politiku političara, već upozorava i na mogući porast rasističkih napada na muslimane. "Samoodređenje kroz zabrane? To ne može biti pravi put", naglašava glasnogovornik IF-a. Ovo naglašava temeljnu razliku u percepciji: za mnoge žene koje odluče nositi hidžab, on je izraz njihovih vjerskih uvjerenja, a ne simbol ugnjetavanja. Javna rasprava pod velikim je utjecajem predrasuda.

Kada se razmatra ovo pitanje, često se zanemaruje da djevojčice mlađe od 14 godina nemaju dovoljno glasa za donošenje ovih odluka. Kritičari tvrde da se marame ne bi trebale nositi u školama i javnim ustanovama kako bi se ograničio utjecaj kulturnih normi. Međutim, mnogi ovo gledište smatraju diskriminirajućim i povećava osjećaj izoliranosti unutar muslimanske zajednice.

Socijalna politika u fokusu

O planiranim promjenama ne raspravlja se samo u Austriji. Slična nastojanja mogu se vidjeti u Njemačkoj, gdje su posljednjih godina povećani propisi koji ograničavaju nošenje vjerske odjeće u javnoj službi. Aynur Handan Yazıcı, predsjednica ženske organizacije IGMG, oštro kritizira ovakve planove koji bi mogli otežati zastupljenost muslimanskih žena na važnim pozicijama. Ona zabrane vidi kao "društveno-politički fijasko" i poziva na veće sudjelovanje vjerskih i etničkih manjina.

Posebno je vrijedna pažnje i rasprava o vidljivosti muslimanki na ključnim pozicijama. Mnoge žene koje nose hidžab u svom profesionalnom životu rade bez njega kako bi bile shvaćene ozbiljno. Radikalni religijski diskursi koriste kontroverze o maramama za promicanje mentaliteta "mi protiv njih" i potpiruju strahove da Zapad djeluje protiv muslimanske zajednice. Važno je ispitivati ​​same mlade djevojke i promicati otvoreniji, vjerski osjetljiviji stav.

S obzirom na novi nacrt zakona, pitanje je ne samo što zakonodavstvo znači za nošenje marame, već i kako se kao društvo želimo nositi s različitošću i vjerskim identitetom. Islamska federacija već planira pomno pratiti zakonodavni proces i poduzeti moguće pravne mjere protiv zakona kako bi poslala jasnu poruku svojoj zajednici.