Novogradnja u Austriji: Manjak stanova i dalje raste unatoč subvencijama!

Novogradnja u Austriji: Manjak stanova i dalje raste unatoč subvencijama!

U Beču stanogradnja pokazuje različite brojke. Subvencije za novogradnju doživjele su uzlet 2024., osvijetlivši ionako napetu stambenu situaciju. Prema Trendu, bilo je ukupno oko 19.200 obveza financiranja, što odgovara ugodnom povećanju od 13 posto u usporedbi s prethodnom godinom. Izdaci za stambene subvencije također su porasli za 14 posto na 2,51 milijardu eura, vrativši se na razinu s početka 2010-ih.

Posebno se ističu velike subvencije za novogradnju, koje su porasle za 27 posto. Predsjednik udruge Robert Schmid optimističan je i ističe da bi ovaj uzlazni trend mogao pomoći u otklanjanju nedostatka stanova. Ali također upozorava: kako bi se stabilizirala građevinska proizvodnja i stvorio pristupačan životni prostor, moraju se poduzeti inovativni pristupi i troškovi izgradnje držati pod kontrolom.

Statistika obnove i kamatne stope na kredite

Sasvim je drugačija situacija u području financiranja obnove. Statistika ovdje pokazuje opuštanje, ali to se ne može smatrati pozitivnim. Izdaci za obnovu pali su za 6 posto na samo 650 milijuna eura, a ukupno je 2,15 milijardi eura ušlo u projekte obnove, uključujući državna sredstva. Pad na tom području otvara pitanja, posebice s obzirom na visoke kamate na kredite i poskupljenja gradnje zbog KIM uredbe, koja jako deprimira građevinske dozvole.

S 51.500 građevinskih dozvola u 2024. broj je oko trećine ispod desetogodišnjeg prosjeka. Stopa stambene izgradnje – broj dozvola za gradnju stambenih objekata na 1000 stanovnika – u cijeloj je zemlji iznosila 3,5, a Beč je s 4,5 na prvom mjestu. Iz toga je jasno da glavni grad čini dosta dobro u pogledu stambene politike, dok Koruška (2,7), kao i Salzburg i Štajerska (po 2,9) zaostaju, jer OTS izvješća.

Pogled u budućnost

Kurs za naredne godine je stoga u opasnosti. Schmid upozorava da treba uzeti tehnološki otvoren pristup za procjenu emisija CO2 tijekom cijelog životnog ciklusa životnog prostora. Ako se politika usmjeri prema održivijim građevinskim materijalima, emisije bi se mogle smanjiti, ali povezani troškovi za građevinsku industriju morali bi se promatrati s oprezom. Ova ravnoteža mogla bi biti ključna za izbjegavanje tržišnih ograničenja i održivu borbu protiv stambene krize.

S obzirom na ove ključne podatke, jasno je da se Beč i ostatak Austrije suočavaju s ogromnim izazovima. Ali uz dobro bavljenje politikom i građevinskom industrijom, moglo bi biti moguće postaviti smjer u pravom smjeru. Stoga ostaje uzbudljivo vidjeti kako će se tržište nekretnina razvijati u nadolazećoj godini.