Beč blista u zelenilu: Je li naš grad doista još uvijek vrijedan življenja?

Beč blista u zelenilu: Je li naš grad doista još uvijek vrijedan življenja?

Beč impresionira ne samo kao kulturno središte, već i kao jedan od najzelenijih gradova na svijetu. Prema nedavnoj studiji objavljenoj u stručnom časopisuIstraživanje okoliša: Infrastruktura i održivostobjavljeno, Beč se nalazi u gornjoj trećini “Green View Indexa” s ocjenom 22, što ga smješta iza Budimpešte i Pretorije. Međutim, ovo istraživanje, koje je vodio Giacomo Falchetta s Međunarodnog instituta za primijenjenu analizu sustava (IIASA) u Laxenburgu, pokazuje zabrinjavajući trend: količina zelenila na ulicama se smanjuje diljem svijeta. To se također odnosi i na Beč, gdje su zelene površine ključne za urbani život.

Ne može se prenaglasiti važnost ovih zelenih površina: one nisu važne samo za izdvajanje CO2 i hlađenje urbane klime, već također promiču dobrobit stanovnika. “Zelene površine su ključne za ublažavanje negativnih učinaka klimatskih promjena i održavanje kvalitete života u urbanim područjima”, naglašava studija.

Urbani izazovi u fokusu

Slične inicijative, poput razvojnog programa latvijske prijestolnice Rige za razdoblje 2022.-2027., pokazuju da i drugi gradovi posebno odgovaraju na izazove procesa urbanizacije i klimatskih promjena. Riga se oslanja na sveobuhvatno uključivanje građana i pazi na UN-ove ciljeve održivog razvoja i ciljeve Europske komisije. Među devet prioriteta programa ključne su točke ekološki prihvatljiva mobilnost i zdravi životni uvjeti u gradu.

Latvijski planeri su se intenzivno bavili potrebama stanovništva u raznim radionicama i anketama. Rezultat: holistički pristup poboljšanju urbanog okoliša koji daje prioritet kvaliteti života i pristupu zdravstvenoj skrbi.

Korištenje resursa i prilagodba klimi

U Beču, gdje je prilagodba klimi također vrlo važna, novi projektni tim pokazuje načine urbanog razvoja otpornog na klimu. Novostvorena web stranica nudi korisne materijale za urbaniste i arhitekte. To uključuje popise za provjeru, smjernice i materijale za projektiranje stambenih prostora otpornih na toplinu i otvorenih prostora, kao i za integraciju prilagodbe klimi u instrumente gradskog planiranja.

S jasnim fokusom na aktiviranje urbanog društva i podizanje svijesti među donositeljima odluka, cilj je učiniti gradove ne samo lijepima, već i funkcionalnima i spremnima na budućnost.

Ukratko, situacija u Beču, a zatim iu Rigi pokazuje da bi urbano zelenilo i integracija klimatskih mjera u urbanističko planiranje trebali ići ruku pod ruku. Dobro planiranje može biti presudno kako bi se adekvatno odgovorilo na izazove klimatskih promjena i urbanizacije.

Razvoj u tim gradovima obećava - i očito je već u tijeku preispitivanje koje bi i druge metropole mogle koristiti kao model.

Za više informacija o studiju u Beču, pogledajte Tisak. Održivi pristupi iz Rige detaljno su opisani u Eurohealthnet opisano, dok se o temi klimatski prihvatljivog urbanog razvoja govori u kontekstu različitih projekata na web stranici Savezna agencija za okoliš se liječi.