Kolonijalizam na prozorskoj dasci: egzotične biljke u Svjetskom muzeju u Beču

Kolonijalizam na prozorskoj dasci: egzotične biljke u Svjetskom muzeju u Beču

Fascinantna izložba pod nazivom “Kolonijalizam na prozorskoj dasci” bit će postavljena u Weltmuseumu u Beču od 28. svibnja 2025. do 25. svibnja 2026. Ova izložba ističe zanimljivu povijest deset popularnih kućnih i balkonskih biljaka, uključujući jelu, smokvu brezu, aloe veru i mnoge druge. Svaka od biljaka priča svoju priču o svom podrijetlu i ljudima koji su je otkrili i proširili. Ono što je posebno uzbudljivo jest da su mnoge od ovih biljaka porijeklom izvan Europe. Za one koji žele saznati više o biografijama ovih “egzotika”, posjet ovoj predstavi je obavezan.

Izložba, kustosice Bettine Zorn, osvrće se na ulogu botaničara i lovaca na biljke od 17. stoljeća koji su krenuli u potragu za ljekovitim i korisnim biljkama. U to su vrijeme egzotične biljke često služile kao statusni simboli za plemstvo i višu klasu. Primjer je biljka pauk koju je cijenio Johann Wolfgang von Goethe i koja je našla svoj put u dvorski ambijent. Još jedna zvijezda je sobna jela koju je 1774. godine na Pacifiku otkrio James Cook i donio je u Europu.

Biljke kao suvremeni svjedoci

Zanimljivo je da izložba također pokazuje da su afričke ljubičice dospjele u Europu preko njemačke istočnoafričke ekspedicije. Ove veze jasno pokazuju utjecaj kolonijalizma na botaniku i promatranje biljaka u Europi. Ali koji su korijeni tih veza? Prema povijesti Antropološkog društva u Beču, osnovanog 1870. godine, interakcija među kulturama duboko je ukorijenjena. Ovo je društvo pridonijelo osnivanju antropološkog i pretpovijesnog muzeja, koji je otvoren 1889. godine i uključivao je odjel za etnologiju i antropologiju.

Muzej je bio proizvod kolonijalnih i etnografskih zbirki, koje su postajale sve važnije unatoč nedostatku kolonijalne moći Austro-Ugarske. Na primjer, opsežna zbirka iz Kraljevine Benin, koju su zarobile britanske trupe, integrirana je u muzej kao dar. Ovdje postaje vidljivo sjeme kolonijalizma koje je ostavilo utjecaja i na način na koji se bavimo biljkama.

Novi pogled na povijest

Ali kako se pogled na kolonijalnu povijest i znanost mijenjao tijekom vremena? Od 1980-ih, kritički glasovi iz nekoć koloniziranih zemalja čuju se šire. Danas povjesničari ne ispituju samo ulogu Europe u kolonijalizmu, već i vrijednu stručnost koloniziranih ljudi. Ta promišljanja otvaraju nove poglede na biljke koje nas okružuju i jasno pokazuju da znanje nije isključivo europsko. Zapanjujući primjer je kartografija – tijekom britanskog kolonijalnog razdoblja lokalno znanje o biljkama i kartama često je bilo zanemareno ili nedovoljno cijenjeno.

Izložbom “Kolonijalizam na prozorskoj dasci” Weltmuseum Wien daje značajan doprinos kritičkom ispitivanju ovih tema. Posjetitelje očekuje raznolik program koji ne slavi samo ljepotu biljnog svijeta, već se fokusira i na priče iza prozorskih biljaka. Botanička raznolikost obogaćuje naše privatne i javne prostore, a ova nas izložba poziva na razmišljanje o našoj interakciji s biljkama.

Više informacija o izložbi možete pronaći na web stranici ORF i to Svjetski muzej u Beču, kao i za povijesnu kontekstualizaciju bpb.de.