Kolonijalizam na prozoru: Egzotične biljke u Svjetskom muzeju Beč
Kolonijalizam na prozoru: Egzotične biljke u Svjetskom muzeju Beč
Wien, Österreich - U Svjetskom muzeju Beč, fascinantna izložba pod nazivom "Kolonijalizam na prozorskoj ploči" vidjet će se od 28. svibnja 2025. do 25. svibnja 2026. godine. Ova izložba osvjetljava zanimljivu priču o deset popularnih biljaka sobe i balkona, uključujući sobnu FIR, Birkenfege, Aloe i mnoge druge. Svaka od biljaka priča svoju priču o svom podrijetlu i ljudima koje su otkrili i širili. Posebno je uzbudljivo da su mnoge od tih biljaka domovinske izvan Europe. Za one koji žele saznati više o biografijama ove "egzotične", posjećivanje ove emisije je neophodno.
Izložba, koju je kurirala Bettina Zorn, gleda na ulogu botaničara: lovaca iznutra i biljaka od 17. stoljeća, koji su išli u potrazi za ozdravljenjem i usjevima. U to su vrijeme egzotične biljke često služile kao statusni simboli za plemstvo i više klase. Jedan primjer je Green Lily, koji je Johann Wolfgang von Goethe cijenio i koji je pronađen u dvorskom ambijentu. Druga zvijezda je sobna jela, koju je James Cook u Tihom oceanu otkrio 1774. godine i doveden u Europu.
Biljke kao suvremeni svjedoci
Zanimljivo je da izložba također pokazuje da je Usambarailchen pronašao svoj put kroz njemačku ekspediciju u Istočnoj Africi u Europu. Ove međuovisnosti jasno pokazuju utjecaj kolonijalizma na botaniku i razmatranje biljaka u Europi. Ali kako izgledaju korijeni ovih spojeva? Prema povijesti antropološkog društva u Beču, osnovanom 1870. godine, interakcija između kultura je duboko ukorijenjena. Ovo je društvo značajno uključeno u temelj antropološkog -urhičkog muzeja, koji je otvoren 1889. godine i uključivalo je odjel za etnologiju i antropologiju.Muzej je bio proizvod kolonijalnih i etnografskih zbirki, koje su, unatoč nedostatku kolonijalne moći u Austriji-Ugarskoj, dobile sve veću važnost. Na primjer, opsežna zbirka iz kraljevstva Benin, koju su zarobile britanske trupe, integrirana je u muzej kao dar. Ovdje su vidljive sjeme kolonijalizma, koje su također ostavile svoj utjecaj u suočavanju s biljkama.
Novi pogled na priču
Ali kako se pogled na kolonijalnu povijest i znanost mijenjao s vremenom? Kritični glasovi nekada koloniziranih zemalja pronašli su više saslušanja od 1980 -ih. Povjesničari: Danas, ne samo uloga Europe u kolonijalizmu, već i vrijednu stručnost kolonijaliziranih ljudi. Ova razmatranja otvaraju nove perspektive biljaka koje nas okružuju i ilustriraju da znanje nije ekskluzivno europsko. Sažeti primjer je kartografija - tijekom britanskog kolonijalnog razdoblja, lokalno znanje o biljkama i karatama često se zanemarilo ili nije adekvatno prepoznato.
S izložbom "Kolonijalizam na prozori", Beč Svjetskog muzeja značajan je doprinos kritičkom ispitivanju ovih tema. Posjetitelji: Iznutra čeka raznolik program koji ne samo da slavi ljepotu faune, već se obraća i pričama iza biljaka prozora. Botanička raznolikost obogaćuje naše privatne i javne prostore, a ova izložba vas poziva da razmišljate o našem rukovanju biljkama.
Daljnje informacije o izložbi mogu se naći na stranicama ili i weltmuseum Povijesna kontekstualizacija na bpb.de
| Details | |
|---|---|
| Ort | Wien, Österreich |
| Quellen | |