Šareni zidovi umjesto turobnih uličica: umjetnost ili vandalizam u Beču?

Šareni zidovi umjesto turobnih uličica: umjetnost ili vandalizam u Beču?

U Beču postoji jasan trend prema više boja i kreativnih izraza na ulicama. U intervjuu s lovcem na grafite Stefanom Wogrinom, urednik Philipp Scheiber komentira ulogu grafita u gradu i izjavljuje: “Radije bih imao šarene zidove nego puste uličice.” Wogrin, koji je već 24 godine aktivan lovac na grafite u Beču, vidi potencijal grafita ne samo kao vandalizam, već kao umjetničku formu kojoj je mjesto u urbanom krajoliku. Scheiber, koji za sebe kaže da je umjetnički filistar, mišljenja je da se brojni grafiti itekako mogu mjeriti s kvalitetnim umjetničkim djelima. Kritizira i visoke cijene nekih umjetnina koje su često nesrazmjerne.

Poseban primjer ovog razvoja je “Bečki zid” u Schönbornparku, koji službeno poziva na dobrovoljno uljepšavanje i redovito predstavlja nove, kreativne projekte. Kao ViennaXtra informacije za mlade javlja, grad se zalaže za kulturnu raznolikost i aktivno promiče kulturu mladih, što uključuje i grafite. Ovaj oblik umjetnosti mnogi smatraju jednim od najvidljivijih i najraspravljanijih oblika izražavanja mladih, a često uključuje kritiku i buntovnički prizvuk.

Grafiti kao dio kulture

Projekt Wienerwand stvoren je za stvaranje novih legalnih prostora za grafite, koji promiču dijalog između umjetnika i javnosti. Dok se u mnogim drugim gradovima grafiti često smatraju kaznenim djelom i nailaze na zabrane, Beč ima drugačiji pristup. Tolerancija i otvorena rasprava su u prvom planu, a grad pokazuje da grafite vidi kao vrijedan doprinos kulturi.

Povijest grafita seže desetljećima unatrag. Tetoviranje zidova je oblik umjetnosti koji je stariji od samog pokreta grafita. Političke poruke i slogani uvijek su igrali ulogu u urbanoj umjetnosti, kao iu povijesti Berlinskog zida koji je postao simbol političkih pokreta. Grafiti su postali popularni u Sjedinjenim Državama 1970-ih kao dio hip hop kulture i brzo su se proširili Europom. Kako dalje Pop i sub Kao što možete pročitati, 1980-ih u gradovima kao što je Berlin, neformalne grupe pune prskalica, takozvane "posade", oblikovale su se i razvile vlastite stilove i imena.

Grafiti danas i u budućnosti

Također je vrijedno napomenuti da se grafiti danas neprestano mijenjaju i suočavaju s novim izazovima. Dok su grafiti u prošlosti često bili stigmatizirani, danas doživljavamo postupnu promjenu u percepciji i vrednovanju ove umjetničke forme. U mnogim slučajevima na nju se gleda kao na izraz kreativnosti i društvene kritike – razvoj koji se može primijetiti ne samo u Beču nego i diljem svijeta.

Ukratko, može se reći da grafiti u Beču predstavljaju platformu mladim umjetnicima za kreativnost i prisutnost u javnom prostoru. S projektima kao što je Wienerwand i pristupom grada s razumijevanjem, urbano okruženje ne samo da postaje šarenije, već i kulturno bogatije i raznolikije. Ostaje za vidjeti kako će se ovi razvoji odvijati u budućnosti.