Skandal u Völkermarktu: Kad su guvernera Simu gađali jajima!
Dana 4. listopada 2025. u Muzeju Werner Berg bit će osvijetljena izložba o Hansu Simi i gradskom tornju s natpisom.

Skandal u Völkermarktu: Kad su guvernera Simu gađali jajima!
Dana 4. listopada 2025. prisjećat će se nezaboravnog događaja u povijesti Koruške koji odjekuje i danas. Bivši guverner Koruške, Hans Sima, gađan je rajčicama i jajima u Völkermarktu 1972. Tužno okruženje: tijekom posjeta on i njegova supruga bili su meta nemilosrdnog napada. Činilo se da ga žandarmerija nije htjela zaštititi, na veliko oduševljenje nekih policajaca koji su se mogli samo zlurado nasmiješiti. Ovaj incident označio je važnu točku u "oluji gradskog znaka", koja je značajno utjecala na Siminu političku karijeru, piše mali list.
Korijeni bure gradskih natpisa sežu u jesen 1972., kada je eskalirao sukob oko dvojezičnih natpisa u Koruškoj. Slovenska narodnost tražila je provedbu članka 7.3 Austrijskog državnog ugovora, koji predviđa uvrštenje slovenskog jezika kao drugog službenog jezika. Povjesničari povlače paralele s "Noći kristalne noći" iz 1938. i opisuju da su izraz "oluja s gradskim znakovima" skovali gotovo isključivo mediji.
Osvrt na političku karijeru Hansa Sime
Hans Sima se uvijek zalagao za odnose s javnošću kako bi se uveli takvi znakovi imena mjesta, što ga je na kraju koštalo podrške vlastite stranke. Podnio je ostavku na mjesto guvernera 1974., ali njegova predanost nije prošla nezapaženo. Godine 2000. osnovao je privatnu zakladu za istraživanje suvremene koruške povijesti i promicanje alpsko-jadranske ideje. U Muzeju Werner Berg u Bleiburgu upravo je u tijeku izložba pod nazivom “Hans Sima – politički život”. Može se posjetiti do 9. studenog i ističe ne samo Siminu političku karijeru, već i njegov odnos s umjetnikom Wernerom Bergom.
Toranj s natpisom grada u detaljima
Juriš na natpise grada započeo je napetostima i kampanjama klevetanja koje su se protezale još od 1970. godine. Prije svega, radilo se o velikom broju agresivnih akcija koje su svoj početni vrhunac doživjele u St. Kanzianu 20. i 21. rujna 1972. godine, nakon čega je uslijedila glavna bura 9. listopada, tijekom koje je 200 vozila bilo na putu da demontira novopostavljene dvojezične ploče. Samo dan kasnije, 10. listopada ujutro, u Koruškoj više nije bilo dvojezičnih natpisa s nazivima mjesta. Sukobi među zajednicama bili su žestoki, a mediji su često izvještavali o “Siminom tajnom planu”, što je samo dodatno zapalilo situaciju.
Kao odgovor na nemire, konačno su pokrenuti politički napori da se sukob smiri. Povjesničari tvrde da je to bio jedini put da zakon nije proveden zbog pritiska javnosti. Ostaje nejasno je li iza nereda stajao glavni organizator, no koruška Domovinska služba identificirana je kao skupina uključena u akcije.
Daljnji pogled u današnje vrijeme pokazuje izazove koje slovenska etnička skupina mora i dalje svladavati. Valentin Inzko, predsjednik Vijeća koruških Slovenaca, izrazio je pesimizam u vezi s trenutnom situacijom i kritizirao prekršena obećanja svojoj etničkoj skupini. Manuel Jug, novi predsjednik središnje udruge, istaknuo je važnost što bolje iskoristiti sadašnjost. Njihovo zalaganje pokazuje da tema dvojezičnih natpisa i danas nije zatvoreno poglavlje.
Složena i često bolna prošlost Koruške tema je koja se ne promatra samo povijesno, nego je uvijek prisutna iu aktualnim raspravama. Dok izložba u Bleiburgu odaje počast ostavštini Hansa Sime, pitanje poštene i pune poštovanja budućnosti za različite etničke skupine u zemlji ostaje uzbudljivo i neophodno.