Beč se bori protiv tropskih vrućina: Novi rashladni strojevi u pomoć!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Beč se priprema za rastuće temperature: ulaganja u daljinsko hlađenje i nove rashladne strojeve za bolju zaštitu klime.

Wien bereitet sich auf steigende Temperaturen vor: Investitionen in Fernkälte und neue Kältemaschinen für besseren Klimaschutz.
Beč se priprema za rastuće temperature: ulaganja u daljinsko hlađenje i nove rashladne strojeve za bolju zaštitu klime.

Beč se bori protiv tropskih vrućina: Novi rashladni strojevi u pomoć!

Prve tropske noći već su stigle u Beč - s temperaturama iznad 20 stupnjeva, ljeto 2025. pokazuje što nas čeka u prvom testu topline. Ovakav razvoj događaja jasno pokazuje da grad ne može stajati skrštenih ruku. Prošle godine u centru Beča zabilježene su 53 tropske noći, što je rekord. Iz tog je razloga Wien Energie najavio da će u sljedećih pet godina uložiti oko 90 milijuna eura u proširenje visokoučinkovitog sustava daljinskog hlađenja kako bi odgovorio na rastuće temperature. Danas javlja da su stari rashladni uređaji u rashladnom centru na Schottenringu već zamijenjeni novima. Snaga će se povećati za 1,9 megavata na ukupno 20 megavata. Osim toga, novi centar za daljinsko hlađenje sa 6 megavata snage je svečano otvoren na Siemensstrasse u Floridsdorfu.

Ali to je tek početak. Još jedan rashladni centar s inovativnim skladištem leda trenutno se gradi na MedUni kampusu i trebao bi početi s radom ovog ljeta. Ovi razvoji su posebno važni jer daljinsko hlađenje ne samo da pomaže u hlađenju zgrada, već također uzrokuje više od 50 posto manje emisije CO₂ u usporedbi s konvencionalnim sustavima klimatizacije. Oko 200 zgrada već je priključeno na 30 kilometara dugu mrežu daljinskog hlađenja, što znači ukupnu snagu od 230 megavata. Ove mjere nisu samo praktičan odgovor na vrućinu, već i korak prema zaštiti klime.

Efekt toplinskog otoka

No hlađenje unutarnjih prostora samo je jedna strana medalje. Urbani toplinski otoci predstavljaju još jedan izazov. Prema analizi koju je National Geographic One mogu biti uzrokovane zatvorenim područjima i nedostatkom dovoljno zelenih površina. Stara ulična stabla ovdje bi mogla igrati važnu ulogu. Dirk Messner iz UBA naglašava koliko je važno zaštititi stara stabla. Oni ne samo da pružaju hlad, već i apsorbiraju CO₂ i tako poboljšavaju kvalitetu zraka.

Posebno vrijedi zaštititi starija stabla. Studije, uključujući one iz istraživačkog projekta Urban Trees in Climate Change (SiK) na Sveučilištu u Hamburgu, pokazuju da se stabla starija od 40 godina lakše nose s bolestima, štetočinama i ekstremnim vremenskim uvjetima. Nažalost, mnoga urbana ulična stabla žive samo djelić svog prirodnog vijeka, često zbog surovih uvjeta u kojima moraju rasti. Zabrtvljena tla i blizina prometa i ispušnih plinova uzimaju danak. Potrebni su inovativni koncepti kako bi se stablima vratila vitalnost koja im je potrebna i tako ih sačuvali kao zelene filtre zraka u gradu.

Izgledi za ljeto

Ljeto u Beču neće biti samo ispit za rashladne sustave, već i za ekološku svijest stanovnika grada. Pod pritiskom rastućih temperatura i s tim povezane potrebe za hlađenjem, jasno je: Beč mora promisliti i djelovati. S novouspostavljenim lokacijama rashladnih centara i snažnim fokusom na zaštitu urbane prirode, važno je uhvatiti se u koštac s izazovima klimatskih promjena kako bi se na održiv način očuvao životni prostor za sve Bečane. Uostalom, ljeto 2025. također bi trebalo ponuditi ugodnu klimu za sve – unutra i vani.