Marvin Bergauer: Distopijski debitantski roman o traumi i čipovima u glavi
U svom debitantskom romanu "The Endless Will", Marvin Bergauer obrađuje osobnu traumu u distopijskoj budućnosti u Austriji.

Marvin Bergauer: Distopijski debitantski roman o traumi i čipovima u glavi
U Beču koji sve više karakteriziraju tehnološki napredak i distopijske vizije, reporter i pisac Marvin Bergauer objavljuje svoje debitantsko djelo “The Endless Will”. U svom romanu obrađuje osobna iskustva s operacijom srca, iako knjiga nije autobiografija. Radnja se odvija u budućoj Austriji u kojoj je kriminal skočio na alarmantne razine. Kao protutežu tome, vlada planira ugraditi čipove u mozgove građana kako bi rekonstruirali zločine i tako smanjili stopu kriminala. Bergauer kombinira svoje osobne uvide sa zadivljujućim, izmišljenim zapletom koji čitatelja tjera na razmišljanje. [Moj okrug izvještava da...]
Fokus knjige nije tehnološka intervencija ili vlada, već duboke emocije i sukobi četiri lika. Phil i Ben Hildmann bore se protiv raspada svoje obitelji, dok se Chloe pridružuje pokretu otpora koji se bori protiv ugrađenih čipova. Levin, koji je također morao na operaciju srca, ide sasvim drugim putem od Bergauera. Sudbine likova u početku žive jedna pored druge, ali se povezuju na dirljiv način kako priča napreduje.
Von Cyborgs und menschlicher Identität
Roman također baca sjenu na mijenjanje ljudskog identiteta u doba tehnologije. Professor Christof Niemeyer from the Karlsruhe Institute of Technology defines cyborgs as living beings with technical implants that improve their functions. Ovo naravno postavlja pitanje: Gdje završava čovjek, a počinje stroj? The idea that technologies such as pacemakers or even signal processing implants will become part of our biological existence is no longer far-fetched, but a real possibility. Istraživanje kiborga, prethodno često ukorijenjeno u svijetu znanstvene fantastike ili vojske, počinje ulaziti u javni diskurs. Deutschlandfunk objašnjava da...
The latest technical developments, such as brain-computer interfaces (BCI), make it possible to transform thoughts into physical actions. Primjer žene koja može kontrolirati robota pomoću niza elektroda u svom mozgu ilustrira koliko smo blizu spoju ljudi i tehnologije. Etička pitanja koja se ovdje javljaju ne mogu se zanemariti, posebno kada se razmatraju moguće zloporabe i sloboda morfološkog samoizražavanja. Neil Harbisson, who defines himself as a cyborg, is already demanding rights for people who live with technical implants.
Fortech-Visionen und menschliche Herausforderungen
The discussion surrounding cyborgs and technological implants is also reflected in Bergauer's novel. Teorija “beskrajne volje” koju Bergauer razvija u svojoj knjizi mogla bi se shvatiti kao filozofsko ispitivanje unutarnjih sukoba likova i mijenjanja identiteta pojedinca u tehnološkom svijetu. Tvrtka Gregor Demblin, koji s egzoskeletom ponovno može hodati, pokazuje koliko je tehnologija već otišla i kako može značajno poboljšati kvalitetu života paraliziranih osoba. Ovi razvoji ne samo da bi mogli proširiti naše medicinske mogućnosti, već bi i iz temelja promijenili način na koji razmišljamo o ljudskom fizičkom i psihičkom postojanju. DerPragmaticus reports that…
“The Endless Will” košta 21,90 eura i dostupan je online. S prvim dijelom svoje trilogije, Marvin Bergauer ne samo da demonstrira svoje književno umijeće, već na stol postavlja i važna društvena pitanja o povezanosti ljudi i tehnologije.