Ukrajinske izbjeglice u Beču: Borba za posao iz snova ostaje teška!

Ukrajinske izbjeglice u Beču: Borba za posao iz snova ostaje teška!

U Beču brojnim ukrajinskim izbjeglicama satovi otkucavaju drugačije nego inače. Jedna od njih je 59-godišnja Irina iz Harkova, koja je prije tri godine morala pobjeći od ruskog napada na svoju domovinu. Unatoč dugogodišnjem iskustvu trgovca satovima, u Beču još nije uspjela pronaći posao i živi od osnovnih namirnica koje mjesečno donose tek oko 400 eura. Nakon odbitka stanarine za njezinu sobicu, njoj i njezinoj cimerici ostaje samo 250 eura.1Kao i mnoge druge Ukrajinke, Irina se obraćala raznim trgovačkim lancima, ali nije dobila nikakav odgovor. Traženje posla je neisplativo - posebno za žene, koje često imaju malo mogućnosti raditi puno radno vrijeme zbog potrebe za brigom o djeci.

Pogled na brojke pokazuje: U Austriji je stopa zaposlenosti među ukrajinskim izbjeglicama gotovo 50 posto. Mnogi od njih rade u sektoru turizma, ugostiteljstva, maloprodaje i zdravstva. Problem je posebno izražen kod žena s djecom, koje zbog brige koju zahtijevaju teško mogu preuzeti više od honorarnih poslova.1Prepreka je i propis koji omogućuje zaradu od dodatnih 110 eura, s tim da se od osnovne ponude oduzima 65 centi za euro. Ovaj se propis često kritizira kao neadekvatan, a stručnjaci predlažu razmatranje minimalnog dohotka kao mogućeg rješenja.

Prepreke na putu integracije

No, poteškoće pri traženju posla često počinju već s priznavanjem kvalifikacija. Oko 75 posto ukrajinskih prognanika ima akademske titule, ali se suočavaju sa strogim propisima o priznavanju. To je također slučaj s Anastasijom Petrenko, koja je pokrenula Telegram grupu za liječnike iz svoje domovine. Grupa pomaže u uspostavljanju kontakata i razmjeni ideja o mogućnostima zapošljavanja.1

Ali podrška vlasti nije uvijek tu. U Gornjoj Austriji i Beču postoji obveza za ukrajinske izbjeglice da se prijave na zavod za zapošljavanje (AMS), ali mnogi se žale na nedovoljnu podršku i lošu komunikaciju institucija. Primjer za to je Oleksandr Nadraha, koji je nakon intenzivnih savjetovanja zajedno sa svojom obitelji pronašao posao.1

Situacija ukrajinskih izbjeglica na tržištu rada također je usporediva u drugim zemljama. U Njemačkoj je, primjerice, oko 296.000 ukrajinskih izbjeglica našlo posao u studenom 2024., što odgovara samo 31,7 posto sudjelovanja na tržištu rada. Ovdje se može vidjeti sličan izazov: žene, koje su često samohrani roditelji, imaju manje pristupa stalnom zaposlenju. Gotovo 80 posto izbjeglica nije znalo njemački kada su stigli, što dodatno otežava integraciju. Ali nakon otprilike dvije godine u Njemačkoj, više od polovice izjavilo je da je njihovo znanje njemačkog jezika dobro ili barem prolazno.23

Put naprijed

Ostaje za nadati se da novi programi kao što je „Jobturbo“, koji je pokrenut u jesen 2023., mogu dodatno promicati integraciju ukrajinskih izbjeglica. Unatoč izazovima, mnogi predani pojedinci pokazuju da postoje važni načini za stvaranje prilika. Spremnost za sudjelovanje u integracijskim tečajevima pokazuje da su ti ljudi spremni integrirati se u svoj novi dom i dati pozitivan doprinos. Hitno je potreban brzi napredak u savjetima i podršci kako bi se ukrajinskim izbjeglicama dale stvarne mogućnosti.3