Geološka senzacija: otkrivena aktivnost ispod katedrale sv. Stjepana!

Geološka senzacija: otkrivena aktivnost ispod katedrale sv. Stjepana!

Beč ima više od impresivnih povijesnih znamenitosti i živopisne kulture. Ispod ulica i trgova glavnog grada leži geološko iznenađenje: aktivna rasjedna zona “Leopoldsdorfer Bruch”. Nedavna istraživanja sada su jasno pokazala da je ova zona geološki aktivnija nego što su mnogi prije mislili. Istraživački tim pod vodstvom Bernharda Salchera sa Sveučilišta u Salzburgu ispitao je liniju rasjeda koristeći jezgre bušotine iz izgradnje podzemne željeznice u Beču. Utvrđeno je da se slojevi stijena u odgovarajućim područjima ne uklapaju zajedno, što ukazuje na kretanja u nedavnoj prošlosti, kako izvještava Heute.

“Leopoldsdorfer Bruch” se u početku proteže s juga preko okruga Favoriten i Simmering, teče istočno od katedrale sv. Stjepana i proteže se do Bisamberga na drugoj strani Dunava. Ovi detalji dolaze iz nove studije nedavno objavljene u časopisu “Quaternary Science Reviews” koja prati složenu međuodnos izdizanja i spuštanja u podzemlju Beča, dopunjena nalazima s platforme vol.at.

Geološke značajke i povijesni podaci

Dvije studije pokazuju da se Beč geološki nalazi na spoju Alpa, Bečke kotline i Dunava. Dunavske terase, koje uključuju terase Arsenal, Prater i Laaerberg, dokaz su prošlih pomaka, posebice iz ledenog doba. Ove su terase ostaci drevnih dunavskih sedimenata koji su se taložili tijekom hladnih razdoblja, a sada su na većoj nadmorskoj visini jer su dijelovi Beča podignuti podizanjem Alpa.

Bernhard Salcher ističe da je Beč geološki uzbudljiv grad. Istraživački tim također je otkrio da pukotine na terasama mogu ukazivati ​​na moguću tektonsku aktivnost poput potresa. Sumnja se da je Leopoldsdorfer Bruch odgovoran za takve potrese. Još od 19. stoljeća postoje pretpostavke o geološkoj aktivnosti ove zone, koje se sada dodatno potkrepljuju geofizičkim mjerenjima.

Što to znači za Beč?

Unatoč geološkoj aktivnosti, čini se da je rasjedna zona seizmički mirna: u ovom području više od 100 godina nije bilo vidljivih potresa. Međutim, to ne umanjuje teoretsku opasnost, budući da su povezani rasjedi, poput onih u Marchfeldu, u prošlosti mogli izazvati potrese magnitude do 7 stupnjeva. Takvi podaci pružaju vrijedne informacije o geološkim rizicima koji leže uspavani u gradu poput Beča.

Ukratko, trenutni rezultati istraživanja naglašavaju dinamiku koja leži ispod površine Beča. Ostaje uzbudljivo vidjeti kako će se znanje o geološkim aktivnostima razvijati u budućnosti. Uz dobar smisao za istraživanje i znanost, moglo bi se bolje razumjeti Beč ne samo kao kulturno već i kao geološko središte.