Suche
Mein Konto
Beč u izbjegličkoj krizi: Vapaj savezne vlade za pomoć!
Beč se suočava s izazovima u zbrinjavanju izbjeglica iz Ukrajine. Aktualni razvoj i politički zahtjevi u fokusu.
Beč u izbjegličkoj krizi: Vapaj savezne vlade za pomoć!
U Beču se šuška o zbrinjavanju izbjeglica, posebno u pogledu ukrajinskih prognanika. Od početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. situacija se značajno promijenila. Mnogi od prvobitno uspostavljenih centara za dolazak sada su zatvoreni, a samo Beč i mali objekt u Linzu još uvijek imaju aktivne kontaktne točke za nove dolaske. Bečki objekt ima mjesta za 242 osobe, no prema sadašnjim informacijama zatvara se krajem godine. Zbog toga je izazov osiguravanja smještaja za dolazne izbjeglice još hitniji.
U ljeto 2023. godine već je bilo dojava o izbjeglicama koje nisu mogle pronaći mjesto u gradskom smještaju. Ovo je posebno alarmantno jer trenutno 88.861 Ukrajinaca ima status prognanika u Austriji. U rujnu 2023. godine zabilježeno je i 2.157 novih dolazaka, što dodatno komplicira situaciju. U usporedbi s drugim saveznim pokrajinama, Beč mora podnijeti najveći teret: u osnovnoj skrbi nalazi se 10.864 ukrajinskih izbjeglica, dok ih je u Tirolu samo 949. Grad stoga od savezne vlade, posebice Ministarstva unutarnjih poslova, zahtijeva poduzimanje konkretnih mjera za osiguranje primarne skrbi.
Sukob između gradske i savezne vlasti
Sukob između bečkog Gradskog vijeća i Ministarstva unutarnjih poslova već je jasno vidljiv. Dok Beč traži poseban dogovor o zbrinjavanju izbjeglica iz Ukrajine kako bi se osigurala kooperativna izgradnja i financiranje dolaznih centara, MUP izbjegava odgovornost. Ističe se da se rješenje mora pronaći među državama pojedinačno. Važno je napomenuti da se neće povećavati paušalni doprinos od 190 eura za početnu njegu, koji, prema Bečkom socijalnom fondu, ne pokriva troškove.
Neizvjesne su namjere grada da odgovori na dodatne izdatke od preko milijun eura. Dugi boravak izbjeglica u centrima za inicijalnu skrb rezultira dodatnim troškovima koji nisu adekvatno pokriveni. Konkretno, postavlja se pitanje što bi se trebalo dogoditi s novopridošlim Ukrajincima od siječnja 2024. i ostavlja puno neizvjesnosti za sobom.
Inovativno rješenje mogao bi možda biti pilot-projekt u Vorarlbergu koji bi omogućio da se ukrajinske izbjeglice ubuduće putem telefona upućuju izravno na njihov stalni smještaj. Takvi pristupi mogli bi olakšati organizaciju i smještaj te olakšati dio tereta gradovima.
Telegram i njegova uloga u komunikaciji s izbjeglicama
Ali platforma se također bori sa poštenim rukovanjem sadržajem i zaštitom podataka. Kritičari kažu da se također koristi za regrutiranje i propagandu od strane ekstremističkih skupina, dodatno potičući javnu raspravu o njegovoj ulozi u informacijskom dobu. Unatoč tim izazovima, Telegram je nastavio rasti u popularnosti i također se očekuje da će biti važan alat za raseljene ljude da traže informacije i podršku.
Situacija oko izbjeglica u Beču ostaje napeta i ostaje za vidjeti hoće li potrebne mjere i novi pristupi donijeti trajno poboljšanje. Jasno je da je tu potrebna dobra ruka - i grada i federalne vlasti kako bi se što bolje izašlo u susret izbjeglicama.