Suche
Mein Konto
Beč se priprema za vremenske nepogode: nadograđuju se retenzijski bazeni!
Auhof poboljšava mjere zaštite od poplava nakon ekstremnih poplava 2024. godine. Proširuju se retenzijski bazeni i obrambeni zidovi.
Beč se priprema za vremenske nepogode: nadograđuju se retenzijski bazeni!
Snažna poplava u rujnu 2024. duboko je šokirala stanovništvo Beča. Smeđe vodene mase brzo su pretvorile rijeku Beč u bijesnu bujicu i poplavile obale. Retenzijski bazeni u Auhofu, koji nisu tako intenzivno korišteni 125 godina, prvi su put potpuno ispunjeni. U samo dva sata rijekom Beč je proteklo nevjerojatnih 440.000 litara u sekundi, dok je normalna vrijednost oko 200 do 500 litara. Ovaj događaj probudio je grad i još jednom istaknuo potrebu za mjerama zaštite od poplava, o čemu između ostalog izvještava [heute.at](https://www.heute.at/s/neue-schutz Becken-wien-ruestet-sich-gegen-hochwasser-120142982).
Kako bi se osigurala sigurnost Bečana, trenutno su u tijeku opsežni radovi na obnovi retencijskih bazena u Auhofu. Vijećnik za okoliš Ulli Sima (SPÖ) naglašava da će se obrambeni zidovi podići do jednog metra kako bi zaštitili grad od potencijalne poplave koja bi se mogla dogoditi svakih 5000 godina. Zahvaljujući mjerama obnove, unapređuje se cjelokupna retencijska tehnika; Kapacitet bazena je gotovo 1,2 milijuna kubika. Ovi retencijski bazeni ne samo da imaju središnju ulogu u zaštiti od poplava, već su i vrijedan prirodni biotop koji pruža stanište dabrovima, vidrama i preko 120 vrsta ptica. Završetak obnove predviđen je do kraja 2026. godine, kako piše [tiskovni portal Grada Beča](https://presse.wien.gv.at/presse/2025/11/10/sima-schuechner-pipal-leixner-wehrmauern-am-wienfluss- Werden-fuer-5-000-jaehrliches-hochwasser-geruestet) ističe.
Mjere poboljšanja zaštite od poplava
Zaštita od poplava je od središnje važnosti za Beč. Osim retencijskih bazena, ojačavaju se i obrambeni zidovi grada, uključujući na Dunavskom kanalu i kroz izgradnju novog zida u Ludwiggasse, koji bi trebao biti dovršen do 2025. Radovi su također u tijeku na Liesingbachu: ovdje se planiraju prirodne zaštitne strukture koje će pomoći u povećanju sigurnosti od poplava i ekološke raznolikosti. Ove sveobuhvatne mjere su neophodne jer klimatske promjene povećavaju učestalost i intenzitet takvih ekstremnih vremenskih događaja, prema TU Wien.
Poplava doživljena u rujnu 2024. klasificirana je kao ekstremna, ali je Beč relativno dobro preživio. To grad stavlja u povoljan položaj za bolje suočavanje s budućim izazovima. Međutim, klimatske promjene mogu izazvati katastrofe od poplava prije očekivanog, zbog čega je proaktivan pristup zaštiti od poplava neophodan. U tom kontekstu također je važno naglasiti povezanost individualnih i javnih mjera obrane od poplava. Studija Tehnološkog sveučilišta u Beču pokazuje da su i privatne mjere, poput osiguranja, i javni projekti, poput izgradnje brana, nužni kako bi se štete od poplava svele na najmanju moguću mjeru.
Ukratko, može se reći da se u Beču intenzivno radi na poboljšanju zaštite od poplava. Stalnim ulaganjem u projekte koji vode računa o prirodi i ljudskom staništu, grad pokazuje koliko je važno zaštititi stanovnike od posljedica klimatskih promjena.