Toplinski val u Koruškoj: temperature do alarmantnih 38 stupnjeva!

Toplinski val u Koruškoj: temperature do alarmantnih 38 stupnjeva!

U Austriji trenutno prolazi toplinski val koji ne samo da poziva ljude na znojenje, već također postavlja nove temperaturne rekorde. U St. Andrä im Lavanttalu u Koruškoj u četvrtak je izmjeren znojni maksimum od 38 stupnjeva. To predstavlja značajno povećanje razine upozorenja na crvenu vrućinu koja je proglašena za dijelove Koruške. I u drugim gradovima stvari izgledaju sve samo ne cool: Ferlach je dosegao 37,8 stupnjeva, dok je Beč-Unterlaa pao na 37,5 stupnjeva. Čak je iu Prateru bilo prilično opresivno na 36,9 stupnjeva, a Klagenfurter Lindwurm je prešao granicu od 46 stupnjeva. Za Linz je pak bilo čak 52,7 stupnjeva koliko je pokazivao termometar, tako kruna prijavio.

Ljetne temperature nisu ograničene samo na Korušku, jer je u Grazu izmjereno 38 stupnjeva, a ne može se požaliti ni Innsbruck - ondje su se vrijednosti popele na 35,2 stupnja prije nego što je u večernjim satima stigla željena kiša. Čak su se i regije poput Eisenstadta i Salzburga morale boriti s temperaturama od 34 do više od 30 stupnjeva, dok je Bregenz prošao relativno lagano s ugodnijih 28 stupnjeva. Ako pogledate nadolazeći vikend, idućih nekoliko dana bit će čak 33 stupnja. No, u petak su na jugu i istoku mogući pljuskovi s grmljavinom, a od ponedjeljka slijedi dogledno zahlađenje, koje će biti popraćeno kišom i daljnjom grmljavinom.

Klimatske promjene kao okidač

Trenutne temperature nisu samo rezultat uobičajenog ljetnog vremena. Prema klimatskom izvješću Copernicus, Europa se opisuje kao žarište klimatskih promjena. 2024. bila je najtoplija zabilježena godina, donijevši temperature više od 1,5 stupnjeva iznad predindustrijskih razina. Ekstremni vremenski događaji držali su Europu na ivici, s najmanje 44 dana koja su bila najtoplija zabilježena. To također ima globalne posljedice, kao što su: dnevne vijesti objasnio.

Učinci su dramatični. Olujna kiša u Valenciji dovela je do velikih poplava u kojima je poginulo više od 200 ljudi. Topljenje ledenjaka u Alpama i rekordna temperatura na Svalbardu od 2,5 stupnjeva iznad prosjeka naglašavaju koliko je situacija ozbiljna. Većina europskih zemalja prolazi kroz produljena razdoblja suše i vrućine, što bi također moglo značajno utjecati na poljoprivrednu proizvodnju. U ljeto 2024. mnoge regije u kojima je temperatura površine mora porasla iznad prosjeka doživjele su teške poplave - stotine tisuća ljudi bilo je pogođeno i trebala im je pomoć.

Potrebna je akcija

S obzirom na ovaj razvoj događaja, još je važnije da gradovi poput Beča brzo provedu mjere za prilagodbu klimatskim promjenama. Ohrabrujuće je da 50 posto europskih gradova pokazuje predanost da se bolje pripreme za izazove klimatskih promjena - golem porast u usporedbi sa samo 26 posto prije sedam godina. Takve mjere prilagodbe nisu samo nužne, nego su i neizbježne kako bi se buduće generacije zaštitile od sličnih ekstremnih situacija. Pozitivni primjeri mogu se pronaći u gradovima poput Pariza ili Milana koji su već napravili prve korake u tom smjeru, npr. Ogledalo prijavio.

Ostaje za vidjeti kako će se vremenska situacija razvijati sljedećih tjedana. Međutim, jedno je sigurno: rješavanje posljedica klimatskih promjena bit će od središnje važnosti za naše društvo i naš klimatski aktivizam.