Školski izlet u džamiju: Kontroverze oko otkrića marame u Beču!
Mila S. iz Favoritena pohađa školu s islamskom vjeronaukom. Školski izlet u džamiju izaziva rasprave.

Školski izlet u džamiju: Kontroverze oko otkrića marame u Beču!
U Beču, školski posjet Mile S., 10-godišnje djevojčice iz GTVS Knöllgasse u Favoritenu, izaziva oduševljenje. Kako Danas javlja, njezina majka Tara S. otkrila je crnu maramu u kćerinoj školskoj torbi nakon školskog izleta. Mila govori o nedavnom izletu na kojem su učenici posjetili džamiju kako bi naučili moliti. Ovo je iskustvo bilo iznenađujuće za Taru jer je htjela saznati više o sadržaju posjeta. Ukupno oko 590 učenika škole, od kojih su oko 90% muslimani, imalo je različita iskustva, koja su često uključivala negativne dojmove, poput prijetnji bombom i prijetećih komentara.
Mila i njeni razrednici imali su priliku sudjelovati u ovom dobrovoljnom posjetu u svibnju, koji je organiziran s islamskim vjeroučiteljicom i odgojiteljicom za slobodno vrijeme. Ravnateljstvo za obrazovanje jasno je dalo do znanja da su roditelji bili unaprijed obaviješteni te su neka djeca čak ostala u školi, dok su druga išla na izlet. Djevojke su imale izbor nositi maramu, što su neke činile svojom voljom, a druge to nisu činile.
Vjeronauk u fokusu
Ovaj incident otvara temeljna pitanja o vjerskom obrazovanju u školama. U 4. razredima u Beču raspravlja se o svjetskim religijama i od učenika se traži da naprave plakate o različitim vjerama. Međutim, Tara S. ima zabrinutosti jer posjet džamiji smatra neprimjerenim. Zahtijeva da u nastavu budu i posjeti katoličkim i pravoslavnim crkvama. U međuvremenu, ravnateljstvo za obrazovanje već planira posjet rimokatoličkoj crkvi u zadnjem tjednu škole.
Model islamskog vjeronauka kakav se prakticira u Njemačkoj ima veliki utjecaj na muslimansku omladinu. Prema Saveznoj agenciji za građansko obrazovanje, u Njemačkoj ima oko 580.000 učenika muslimana koji posljednjih godina sve više sudjeluju u nastavi islama bpb.de. Podučavanje se smatra načinom na koji mladi muslimani oblikuju svoj identitet i integriraju se u društvo.
Izazovi i perspektive
Rasprava o mogućnostima integracije studenata muslimanskog podrijetla složena je tema. Neke studije tvrde da dobro strukturirano islamsko vjersko obrazovanje ne samo da prenosi vjersko znanje, već i promiče razmjenu između različitih kultura. Istraživanja na ovu temu također su raznolika. Članak u Specijalistički portal pedagogije naglašava da je integracija islamskog vjeronauka u školski sustav dinamična, interdisciplinarna istraživačka tema koja ima dalekosežnu društvenu i političku relevantnost.
Ostaje za vidjeti kako će se nastaviti rasprava o odlasku u džamiju u Milinom razredu i hoće li to dovesti do šire rasprave o vjeronauku u nastavi. Takva bi iskustva svakako mogla poslužiti kao poticaj promicanju različitosti u vjerskom obrazovanju u školama i promicanju dijaloga među vjerskim zajednicama.