Zaštita od poplava u Beču: lekcije iz prošlogodišnje ekstremne kiše

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Godinu dana nakon poplava u Beču: Lekcije, izazovi i napredak u zaštiti od poplava i prilagodbi klimatskim promjenama.

Ein Jahr nach dem Hochwasser in Wien: Lehren, Herausforderungen und Fortschritte im Hochwasserschutz und Klimawandelanpassung.
Godinu dana nakon poplava u Beču: Lekcije, izazovi i napredak u zaštiti od poplava i prilagodbi klimatskim promjenama.

Zaštita od poplava u Beču: lekcije iz prošlogodišnje ekstremne kiše

Godinu dana nakon razornih obilnih kiša koje su teško pogodile Beč u kolovozu 2024., odgovorni gledaju na pouke izvučene iz ovog ekstremnog događaja. U kratkom vremenu palo je između 150 i 200 litara kiše po četvornom metru, koja je preplavila grad i pretvorila Bečku rijeku u podivljalu bujicu. Snimke ovih dramatičnih scena brzo su se proširile Austrijom, a radnici bečke kanalizacijske mreže činili su sve da spriječe poplave. Iako je sustav obrane od poplava u konačnici izdržao, situacija je bila izuzetno napeta i istaknula je niz slabih točaka koje je trebalo hitno riješiti.

Bečka kanalizacijska mreža, koja pokriva više od 2500 kilometara i odgovorna je za zbrinjavanje otpadnih voda oko 2 milijuna ljudi, obrađuje pola milijarde litara otpadnih voda svaki dan - a to se povećava tijekom padalina. Uz nedavno objavljenu studiju o učincima klimatskih promjena koja pokazuje da su se kratkotrajne oborine povećale za oko 15% u posljednjih 30 do 40 godina, jasno je da bi se ovi ekstremni događaji mogli povećati u budućnosti. Podaci pokazuju da topliji zrak može zadržati više vlage, što dovodi do intenzivnijih oborina. Ova otkrića objavljena su u časopisu Nature i potječu od austrijskog istraživačkog tima koji je analizirao podatke o oborinama za više od stoljeća ( TU u Beču ).

Povećani zahtjevi za zaštitu od poplava

Beč je na to odgovorio planiranjem potrebnih prilagodbi kanalizacijske mreže i razvojem novih tehnologija. Na primjer, lokacija na Bečkom kanalu na dunavskom otoku se obnavlja kako bi se bolje suočila s izazovima klimatskih promjena u budućnosti. U 2026. godini planirano je puštanje u rad nove pumpe visokih performansi koja će doprinijeti učinkovitijem usmjeravanju vode u kanalizacijsku mrežu.

Nadalje, kanal Wiental je proširen, čime je omogućeno privremeno skladištenje dodatnih 61 milijuna litara kišnice. Završetak ovog projekta predviđen je za 2027., a puni rad za 2028. Takva su ulaganja neophodna jer će obilne kiše koje preplavljuju kanalizacijsku mrežu postati sve češće, kao što je pokazao ekstremni događaj 17. kolovoza 2024.

Uloga suradnje

Također je važna bliska suradnja između različitih područja, poput prostornog planiranja i urbanog razvoja, kako bi se poboljšala zaštita od poplava. Na primjer, grad je dovršio radove obnove na obrambenim zidovima retencijskih bazena za rijeku Beč kako bi dodatno smanjio rizik od budućih poplava. Činjenica da zaštita od poplava nije samo tehnički izazov, već i pitanje urbanizma, spoznaja je koja postaje sve važnija.

Ukratko, Beč se aktivno priprema za ekstremne događaje. Treba uzeti u obzir i činjenicu da klimatske promjene sve više utječu na vremenske pojave. Globalni trendovi pokazuju da su se ekstremne oborine povećale u cijelom svijetu od 1950-ih godina, povećavajući rizik od poplava u mnogim regijama ( Deutschlandfunk ). Štete uzrokovane prirodnim katastrofama ne predstavljaju samo financijski teret, već i izazov za kvalitetu života u gradovima poput Beča. Stoga je bitno kontinuirano ulagati u preventivne mjere kako bi se stanovništvu pružila najbolja moguća zaštita.

Quellen: