Beč na vrhu zločina iz mržnje: povećanje od 20 posto za 2024.!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Beč će 2024. zabilježiti najviše slučajeva zločina iz mržnje u Austriji. Povećanje od 20% u odnosu na 2023. Svijest ostaje niska.

Wien verzeichnet 2024 die meisten Hate-Crime-Fälle in Österreich. Anstieg um 20% im Vergleich zu 2023. Aufklärung bleibt niedrig.
Beč će 2024. zabilježiti najviše slučajeva zločina iz mržnje u Austriji. Povećanje od 20% u odnosu na 2023. Svijest ostaje niska.

Beč na vrhu zločina iz mržnje: povećanje od 20 posto za 2024.!

Najnoviji statistički podaci o zločinima iz mržnje u Austriji pokazuju alarmantne trendove. Prema izvješću o zločinima iz mržnje za 2024., u Austriji je registrirano ukupno 6.786 zločina motiviranih predrasudama, što odgovara porastu od oko 20 posto u odnosu na 2023. Ono što posebno zabrinjava jest da je Beč na vrhu s 1.886 slučajeva, što je povećanje od 54 slučaja u odnosu na prethodnu godinu. U susjednim saveznim državama Donjoj i Gornjoj Austriji postoji oko 1200 registriranih motiva predrasuda. Ovakav razvoj događaja ne može se zanemariti, jer se događa nešto što utječe na naše društvo.

Najčešći motivi zločina iz mržnje su svjetonazori koji su navedeni u 45 posto slučajeva. U Beču su takva kaznena djela bila 723 slučaja, 130 više nego prethodne godine. Nasuprot tome, nacionalna ili etnička pripadnost bilježi 465 slučajeva, što je smanjenje u odnosu na prethodnu godinu. Registrirani slučajevi vezani uz invaliditet također su ostali niski na samo 23 u Beču.

Broj neprijavljenih slučajeva i stopa rješavanja

Stopa carinjenja u Austriji iznosi 67 posto, što ostaje stabilno u usporedbi s 2023. U Beču je, međutim, ta vrijednost najniža od 47,9 posto i pokazuje pad od 3,7 posto. Ove brojke ilustriraju izazove s kojima se suočavaju sigurnosna tijela. S druge strane, u Vorarlbergu se bilježi visoka stopa rješavanja od 81,7 posto. Ostaje za nadati se da više mjera protiv zločina iz mržnje također može povećati stopu razrješenja u Beču.

Što se tiče počinitelja, 86 posto osumnjičenih su muškarci, a 26 posto strani državljani. Slika postaje još sumornija kad se okrenemo mizoginim motivima: Austrijanci su bili osumnjičeni u tri od pet slučajeva. Ovi podaci sugeriraju da većinu kaznenih djela u našoj zemlji počine domaći počinitelji, što je svakako razlog za razmišljanje.

Skrivene prijetnje na internetu

Primjetan je trend porasta zločina iz mržnje na internetu, gdje je dokumentirano gotovo 2000 motiva predrasuda. Oko 50 posto rasističkih motiva zabilježeno je na internetu. Najčešći prijestupi su povrede Zakona o zabrani, zatim materijalna šteta i tjelesne ozljede. Konkretno, antisemitske i antimuslimanske objave mržnje poprimaju alarmantne razmjere. U tom kontekstu ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner apelira na društvo da se aktivno suprotstavi ovakvim događanjima kako bi se spriječilo da nemiri prerastu u nasilje.

Tračak nade mogao bi biti nedavno usvojen Nacionalni akcijski plan protiv zločina iz mržnje. SPÖ je pozvao na brzu provedbu i naglasio da je broj neprijavljenih zločina iz mržnje i dalje iznimno visok. Brojke iz izvješća za 2024. jasno pokazuju da postoji potreba za djelovanjem u borbi protiv ovog oblika kriminala i zaštiti pogođenih skupina.

Statistika iz izvješća Ministarstva unutarnjih poslova i detaljna analiza [MeinBezirka] jasno pokazuju jednu stvar: potrebna je dobra ruka u suočavanju sa zločinima iz mržnje, jer je društvo suočeno s hitnim zadatkom da ovaj problem shvati ozbiljno i na njega adekvatno odgovori.