Rušenje kuće Pryssok: Opasnost za Haerdtlovo arhitektonsko nasljeđe?

Rušenje kuće Pryssok: Opasnost za Haerdtlovo arhitektonsko nasljeđe?

U Bastiengasse 69, važna arhitektonska baština koju je projektirao poznati arhitekt Oswald Haerdtl u opasnosti je od rušenja. “Kuća Pryssok”, dvokatnica iz 1950-ih, posljednjih je godina sve više nestajala iz javnosti. Obnova je planirana već za 2026. godinu, a gradi se četverokatni stambeni kompleks. “Bastiengasse 69 Projektentwicklung GmbH” registrirana je u registru tvrtki više od dvije godine, što ilustrira hitnost projekta. G. Z. je već izrazio zabrinutost i kontaktirao Federalni ured za spomenike kako bi osigurao očuvanje kuće. Za sada nije jasno hoće li se rušenje izvršiti prije nego što završi revizija zaštite spomenika. Revizije nisu mogle biti dovršene do sljedećeg listopada, nakon početne preliminarne revizije 2023. godine kojom je utvrđeno da bi se zgrada mogla smatrati potencijalno značajnom. Ove nedoumice mnogima daju nadu da se popisana baština ipak može spasiti.

Ali tko je uopće bio taj Oswald Haerdtl? Rođen 17. svibnja 1899. u Beču, ostavio je neizbrisiv trag u arhitektonskoj povijesti Austrije. Nakon što je 1921. diplomirao na Bečkoj školi primijenjenih umjetnosti, Haerdtl se usredotočio na modernizaciju i funkcionalnost. Njegovo djelo uključuje važne građevine poput Povijesnog muzeja grada Beča, koji je otvoren 1959., i druge impresivne projekte poput Tanzcafe Volksgarten i Espresso Arabia. Uz brojne nagrade, među kojima je i Austrijska državna nagrada za arhitekturu, Haerdtl je bio i član Secesije. Njegov talent i inovativna snaga imali su trajan utjecaj na arhitekturu u Beču, a njegova su djela sada navedena kao povijesni spomenici. Unatoč tim počastima, sudbina “Kuće Pryssok” ne može i ne smije proći nezapaženo.

Nasljeđe u opasnosti

Šira slika koja se ovdje pojavljuje baca svjetlo na izazove s kojima se suočavaju mnoge zaštićene zgrade u Beču. Zaštita spomenika Bečkog muzeja na Karlsplatzu, koju je također projektirao Haerdtl, štiti ne samo cjelokupnu strukturu, već i različite značajke dizajna. Zaštita se između ostalog odnosi na predvorje i stubište. Zanimljivo je da su srušene fasadne ploče iz 1980-ih iako nisu bile originalne. Proces restauracije, koji vodi Christoph Melichar, pokazuje koliko se pažljivo postupa s Haerdtlovom ostavštinom. Melicharov posao je dokumentirati i restaurirati originalne dijelove kako bi se mogli ponovno instalirati tijekom opsežnih preinaka i renoviranja.

Pogled na trenutnu situaciju oko “kuće Pryssok” pokazuje koliko je i danas važno obratiti pozornost na očuvanje povijesnih dobara. U raspravu je bitno uključiti stavove stanovnika i stručnjaka. Rušenje bez temeljitog ispitivanja i rasprave ne bi samo rezultiralo gubitkom djela velikog arhitekta, već i dijela bečke povijesti. Potrebna spomenička zaštita mogla bi dati važan doprinos očuvanju ove vrijedne arhitekture, a time i zaštiti bogate gradske baštine.

Kako se ovogodišnji Dan spomenika polako približava krajem rujna, ostaje pitanje hoće li “Kuća Pryssok” do tada još stajati. Grad i njegovi stanovnici raduju se razvoju događaja u sljedećih nekoliko mjeseci i nadaju se da je očuvanje kulturne baštine glavni prioritet. Jer kako kaže izreka: Ako ne cijenite prošlost, teško ćete oblikovati budućnost.