Rušenje kuće Pryssok: Opasnost za Haerdtlovu arhitektonsku baštinu?

Rušenje kuće Pryssok: Opasnost za Haerdtlovu arhitektonsku baštinu?

U Bastiengasse 69, važna arhitektonska baština koju je dizajnirao poznati arhitekt Oswald Haerdtl prijeti opasnost od žrtve rušenja. "Pryssok House", dvokatna zgrada iz 1950-ih, sve je više izblijedjela iz javnog pogleda posljednjih godina. Obnova je već planirana za 2026., a izgrađen je četverokatni stambeni kompleks. "Bastiengasse 69 projektwicklung GmbH" registrirana je u registru tvrtke više od dvije godine, što ilustrira hitnost projekta. Gospodin Z. već je izrazio zabrinutost i kontaktirao je savezni ured za spomenike kako bi osigurao očuvanje kuće. Trenutno je nejasno hoće li se rušenje provesti prije završetka pregleda zaštite spomenika. Revizije se ne mogu završiti do sljedećeg listopada, nakon početne preliminarne revizije 2023. godine, koja je otkrila da se zgrada može smatrati potencijalno značajnom. Ove nesigurnosti daju mnogo nade da se navedena baština još uvijek može spasiti.

Ali tko je uopće bio ovo Oswald Haerdtl? Rođen 17. svibnja 1899. u Beču, ostavio je trajan dojam o arhitektonskoj povijesti Austrije. Nakon što je 1921. završio Bečku školu primijenjene umjetnosti, Haerdtl se fokusirao na modernizaciju i funkcionalnost. Njegov rad uključuje važne građevine poput Povijesnog muzeja grada Beča, koji je otvoren 1959. godine, i druge impresivne projekte poput Tanzcafe Volksgarten i Espresso Arabija. Pored brojnih nagrada, uključujući Austrijsku državnu nagradu za arhitekturu, Haerdtl je bio i član secesije. Njegov talent i inovativna snaga imali su trajan utjecaj na arhitekturu u Beču, a njegovi su radovi navedeni kao povijesni spomenici. Unatoč tim počastima, sudbina "House Pryssok" ne može i ne bi trebala proći nezapaženo.

Nasljeđe u opasnosti

Veća slika koja se ovdje pojavljuje osvjetljava izazove s kojima se suočavaju mnoge zgrade na popisu u Beču. Zaštita spomenika za Bečki muzej na Karlsplatzu, koji je također dizajnirao Haerdtl, štiti ne samo cjelokupnu strukturu, već i razne dizajnerske značajke. Zaštita se, između ostalog, odnosi na predsoblje i stubište. Zanimljivo je da su fasadne ploče iz 1980 -ih srušeni iako nisu bili originali. Proces obnove, koji vodi Christoph Melichar, pokazuje kako se pažljivo bavi Haerdtlovim nasljeđem. Melicharov posao je dokumentirati i vratiti originalne dijelove kako bi se mogli ponovo instalirati tijekom opsežnih pretvorbi i obnova.

Pogled na trenutnu situaciju oko "Pryssok Housea" pokazuje koliko je važno obratiti pažnju na očuvanje povijesnih imovina i danas. Važno je uključiti stavove stanovnika i stručnjaka u raspravu. Rušenje bez temeljitog ispitivanja i rasprave ne bi rezultiralo samo gubitkom rada velikog arhitekta, već i dijelom Bečke povijesti. Potrebna zaštita spomenika mogla bi dati važan doprinos očuvanju ove vrijedne arhitekture, a na taj način zaštiti bogatu baštinu grada.

Kako se ovogodišnji Dan spomenika polako približava krajem rujna, ostaje pitanje hoće li "kuća Pryssok" i dalje stajati do tada. Grad i njegovi stanovnici raduju se razvoju sljedećih nekoliko mjeseci i nadaju se da je očuvanje kulturne baštine glavni prioritet. Jer kao što kaže izreka: ako ne cijenite prošlost, imat ćete poteškoće u oblikovanju budućnosti.