Novi austrijski atomski sat: čeka nas revolucija u mjerenju vremena!

Novi austrijski atomski sat: čeka nas revolucija u mjerenju vremena!

Najnoviji tehnološki razvoj stigao je u Vienna-Ottakring: najpedantniji sat u Austriji. Ovaj impresivni optički atomski sat, smješten u neupadljivom serverskom ormariću od 19 inča, mogao bi se uskoro etablirati kao najvažniji sat u zemlji. Savezni ured za mjeriteljstvo i geodetiju (BEV) je mjesto gdje je instaliran ovaj inovativni sat. Unosi ne samo točnost, već i malo bečkog šarma u svijet mjerenja vremena.

Sat je razvio tim koji je vodio dobitnik Nobelove nagrade za fiziku Theodor W. Hänsch i istraživači sa Sveučilišta Ludwig Maximilians i Tehničkog sveučilišta u Münchenu. Prema voditelju projekta Thorstenu Schummu s TU u Beču, to je prvi komercijalni optički atomski sat koji se može koristiti ne samo u istraživanju, već i izvan akademskog svijeta.

Preciznost optičkog atomskog sata

Što čini ovaj atomski sat tako posebnim? Odgovor leži u tehnologiji: temelji se na iterbijevim ionima i radi na frekvencijama daleko većim od onoga što mogu ponuditi konvencionalni cezijevi atomski satovi. Dok se klasični cezijevi satovi oslanjaju na kvantne fizičke energetske prijelaze atoma cezija, novi sat donosi mjerljivo poboljšanje u točnosti. Mjerne frekvencije kreću se od sto do tisuću teraherca, što obećava značajno povećanje preciznog mjerenja vremena.

Troškovi nabave ove tehnološke inovacije iznose oko tri milijuna eura, a financira se iz infrastrukturnog programa “Quantum Austria”. Signali inovativnog sata prenosit će se putem optičkih kabela na različita istraživačka mjesta u Austriji, a njegova bi uporaba mogla imati dalekosežne implikacije za područja kao što su kvantne komunikacije i kvantno računalstvo.

Novo mjerilo za mjerenje vremena

Ali to nije sve. Ovaj novi optički atomski sat mogao bi ubrzati pokušaj redefiniranja sekunde jer se trenutni cezijev standard čini sve zastarjelijim. To također uključuje uzbudljive moguće primjene kao što je mjerenje najmanjih razlika u visini kao i promjena u masi i gravitaciji. Velik broj atomskih satova diljem svijeta šalje svoje podatke Međunarodnom uredu za mjere i utege (BIPM), koji zatim objavljuje Međunarodno atomsko vrijeme (TAI).

• Die erste Atomuhr wurde 1949 im National Bureau of Standards in den USA entwickelt.
• Im Jahr 1967 wurde die Dauer einer Sekunde international definiert.
• Die optischen Uhren, wie die jetzt in Wien installierte, haben das Potenzial, als neue Zeitnormen zu fungieren.

Što donosi budućnost može se samo nagađati. Kako istraživači nastavljaju razvijati nove tehnologije, kao što je prvi napredak u manipuliranju atomskim jezgrama pomoću lasera, razvoj satova još preciznijih od današnjih možda nije daleko. Novootkriveni "prijelaz torija" pokazuje da bi kombinacija kvantne i nuklearne fizike mogla otvoriti nove načine mjerenja vremena i, dugoročno gledano, čak pomoći u rješavanju temeljnih pitanja fizike.

Takav razvoj nije samo tehničko dostignuće, već i uzbudljiv korak u budućnost istraživanja. Grad Beč se pozicionira ne samo kao mjesto za inovativne tehnologije, već i kao mjesto za sljedeću revoluciju u mjerenju vremena.