Gradsko grijanje u Beču: cjenovni šok i monopol – što mogu očekivati ​​kućanstva?

Gradsko grijanje u Beču: cjenovni šok i monopol – što mogu očekivati ​​kućanstva?

Puno se toga događa na području daljinskog grijanja u Beču. Ali uz toplinu i udobnost koju ova upotreba nudi, postoje i šokantne cijene koje treba otkriti. Glasno standard Potrošači u ovoj zemlji nemaju mnogo izbora kada je riječ o opskrbljivačima toplinom, budući da je priključak na daljinsko grijanje često vezan za lokalne mreže dotičnih dobavljača. To je posebno izraženo u Beču, jer grad ima monopolskog dobavljača Wien Energie. Priključak na mrežu daljinskog grijanja mogu zahtijevati čak i vlasti, što ozbiljno ograničava mogućnosti korisnika da se prebace.

Dodatni faktor koji bi mogao biti stresan za mnoga kućanstva je kretanje cijena. Rat u Ukrajini povećao je troškove plina, zbog čega stručnjaci strahuju da će se iduće zime troškovi udvostručiti. Gradonačelnik Michael Ludwig (SPÖ) već razmišlja o povećanju cijene daljinskog grijanja – no odluka se još čeka. U Beču oko 420.000 kućanstava koristi prirodni plin za kuhanje i grijanje. Poznavatelji primjećuju da sve više Bečana traži alternative. Potražnja za daljinskim grijanjem i dizalicama topline raste, što je obilježeno jasnim trendom koji je preuzela i oporba. ÖVP Beč je uključio Savezno tijelo za tržišno natjecanje zbog mogućeg monopolskog položaja Wien Energie.

Širenje i budućnost daljinskog grijanja

Dok se puno raspravlja o cjenovnoj politici daljinskog grijanja, Wien Energie ulaže velika sredstva u proširenje infrastrukture. Trenutno se gradi novi objekt na Wolfganggasse u Meidlingu, koji će na mrežu daljinskog grijanja priključiti 850 stanova. U Grätzlu se postavlja oko 650 metara novih cijevi za daljinsko grijanje, a mreža se svake godine povećava za 10 do 20 kilometara. Ukupno se mreža daljinskog grijanja u Beču proteže na impresivnih 1300 kilometara. Toplina se ne proizvodi samo u termoelektranama, već i spaljivanjem otpada i otpadne topline - pri čemu dvije trećine energije dolazi iz plina. Ambiciozan cilj je do 2040. godine generirati daljinsko grijanje u potpunosti iz obnovljivih izvora, što bi Beču moglo dati održiv poticaj.

Koncept klimatske neutralnosti do 2040. godine, kojem teži Austrija, zahtijeva drastičan prelazak na obnovljive izvore energije. Trenutno 41% opskrbe energijom u Austriji dolazi iz ovih izvora, uglavnom hidroenergije i biomase, kao što su energie.gv.at prijavio. U području grijanja i hlađenja udio obnovljivih izvora energije bit će 39% 2023. Ove brojke naglašavaju potrebu oslanjanja na održiva rješenja u sektoru daljinskog grijanja kako bi se smanjio teret fosilnih goriva.

Pogled u budućnost

U trenutku kada je sve više Bečana pred izborom hoće li raditi na daljinsko grijanje ili na alternativne sustave grijanja poput dizalica topline, možemo se samo nadati da će odgovorni brzo prilagoditi okvirne uvjete, primjerice dati građanima priliku da se obrane od poskupljenja. Na kraju krajeva, Wien Energie svaki dan osigurava veliki broj GUFO stanica za dovod topline do krajnjih potrošača - a grad planira dalje proširiti ovu uslugu.

No dok se bečko centralno grijanje raduje toplini iz mreže, ostaje za vidjeti kako će se razvijati cijene i može li grad doista ispuniti svoje ciljeve održive opskrbe toplinom. Ovdje će sljedeći mjeseci biti ključni.