Klimatske promjene udaraju: Austrija prijavila rekordno ljeto i milijunske štete!

Klimatske promjene udaraju: Austrija prijavila rekordno ljeto i milijunske štete!

Toplinski val je u punom jeku u Beču i okolnim regijama. Dok je svibanj 2023. jedva podsjećao na ljetne snove s puno kiše i hladnim temperaturama, lipanj je doživio pravu temperaturnu oluju i bio je treći najtopliji lipanj svih vremena u Austriji. Ovi ekstremni vremenski uvjeti nisu samo znak trenutnih klimatskih promjena, već i najava budućih izazova kao što su kurir prijavio.

Europski domaćini nisu sami s ovim ekstremnim vremenskim nepogodama. Prema podacima Europske agencije za okoliš (EEA), ekonomska šteta uzrokovana ekstremnim vremenskim prilikama u 38 europskih zemalja iznosit će više od 45 milijardi eura u 2023. Posljednjih godina šteta je još veća, a od 1980. premašila je 790 milijardi eura u Europi. Osobito su štete uzrokovane poplavama, olujama, vjetrom i tučom među glavnim uzrocima financijskih gubitaka, dok se tema osiguranja često zanemaruje. Mnogi gubici nisu osigurani i stoga rastu brže od osiguranih gubitaka, kao npr EGP određuje.

Ekonomski utjecaji i klimatske promjene

Ugroženo je i zdravlje ljudi. Između 1980. i 2023. većina smrti uzrokovana je toplinskim valovima, sušama i šumskim požarima. Međutim, treba napomenuti da se mnogi uzroci smrti ne mogu izravno pripisati toplini, što otežava procjenu. Klimatske promjene imaju dalekosežne posljedice za ekosustave, gospodarstva, zdravlje i opću dobrobit u Europi, kako opisuje EEA.

Osim toga, sve su češći ekstremni vremenski uvjeti koji su ponovno prouzročili razornu štetu ne samo u Austriji nego iu Njemačkoj. Lipanj je ovdje opipljiv primjer ove ekstremne vremenske situacije. Toplinski valovi i obilne kiše više nisu iznimka, već pravilo. Pitanje koje se ovdje postavlja je: Koliko smo dobro pripremljeni za tako ekstremne vremenske uvjete? The WWF ističe da ekstremni vremenski događaji povezani s klimom ne samo da postaju sve vjerojatniji, već se njihov intenzitet i učestalost stalno povećava.

Kako bismo spriječili pogoršanje klimatske krize, neophodno je poduzeti proaktivne mjere. Izvješće Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) hitno upozorava da su ljudi glavni uzrok klimatskih promjena. Bez drastičnog smanjenja emisija stakleničkih plinova, obalne poplave, koje su se prije događale samo jednom u 100 godina, mogle bi u budućnosti postati godišnja stvarnost.

Pogled u budućnost

Prognoze nisu baš ružičaste: Sve u svemu, mediteranske regije su najviše pogođene i moraju očekivati ​​veće štete od ekstremnih vremenskih događaja povezanih s klimom. Zdravstveni rizici od bolesti povezanih s klimom i stalni porast ozljeda i infekcija također su na dnevnom redu. EEA ističe potrebu za boljom koordinacijom različitih politika zaštite klime i ubrzanjem provedbe strategije prilagodbe klimatskim promjenama EU-a.

S obzirom na ovu izazovnu situaciju, vrijeme je ne samo da se govori o opasnostima klimatskih promjena, već i da se aktivno djeluje. Bilo kroz širenje obnovljivih izvora energije ili razvoj boljih strategija prilagodbe - svaka mjera, bez obzira koliko mala, može pomoći u ublažavanju budućih oluja i njihovih razornih učinaka.