Pucnjava u školi u Grazu: Lažne vijesti i panika na društvenim mrežama!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Pucnjava u Grazu: Lažne vijesti i dezinformacije o događajima u Floridsdorfu izazivaju zbunjenost i strah među stanovništvom.

Amoklauf in Graz: Fake News und Desinformation über die Ereignisse in Floridsdorf führen zu Verwirrung und Angst in der Bevölkerung.
Pucnjava u Grazu: Lažne vijesti i dezinformacije o događajima u Floridsdorfu izazivaju zbunjenost i strah među stanovništvom.

Pucnjava u školi u Grazu: Lažne vijesti i panika na društvenim mrežama!

Tragična pucnjava u Grazu izaziva užasnute reakcije i postavlja pitanja o širenju lažnih vijesti. U utorak ujutro, u 10 sati, 22-godišnji bivši student upao je u BORG i otvorio vatru u dvije učionice, među kojima je bila i njegova bivša. Do sada je zabilježeno deset smrtnih slučajeva, dok se još 12 osoba, uključujući najmanje dvije u kritičnom stanju, nalazi u bolnicama. Napadač si je navodno oduzeo život u WC-u nakon zločina, iako je točna pozadina njegovih djela još uvijek nejasna. Stručnjakinja školske psihologije kao mogući motiv vidi zlostavljanje.

Mnoštvo lažnih informacija trenutno kruži društvenim mrežama. Dijeli se određeni video koji navodno prikazuje arapski uzvik "Allahu Akbar", ali nema veze s divljanjem. Snimljena je u večernjim satima nakon zločina i prikazuje slike iz još jednog incidenta: pucnjave u bečkoj četvrti Floridsdorf koja se dogodila krajem svibnja. Kruže i snimke samog zločina, iako se lažno tvrdi da je riječ o pucnjavi u Grazu. Takve dezinformacije mogu biti izuzetno štetne u kriznim situacijama, navodi Federalna agencija za građansko obrazovanje.

Otpor prema lažnim prijavama

Zbunjenost oko događaja dodatno je pogoršana slikama koje prikazuju američkog državljanina Sama Hydea. Iako prikazuju dobro poznatu internetsku prijevaru, netočno su distribuirane kao fotografije napadača. Takvi nesporazumi nisu novi; Sam Hyde povezivan je s drugim incidentima u prošlosti, ističući problem netočnih informacija na društvenim mrežama.

Stručnjaci širenje lažnih vijesti smatraju zabrinjavajućim. Društvenim medijima ne kruže samo lažna izvješća, već i ciljane dezinformacije koje se namjerno šire kako bi se utjecalo na mišljenja ili potaknulo strahove. Empirijske studije pokazuju da iako se manje od 1% sadržaja smatra lažnim vijestima, one se često intenzivno konzumiraju u određenim krugovima. Povjerenje u političke i medijske institucije tu igra presudnu ulogu, jer nisko povjerenje povećava osjetljivost na lažne izvještaje.

Što možete učiniti?

Postoje različiti pristupi borbi protiv lažnih vijesti: provjere činjenica, mjere podizanja svijesti i promicanje medijske pismenosti neke su od najvažnijih strategija. Osobito u kriznim vremenima važno je kritički ispitati koje su informacije doista vjerodostojne. Medijsku pismenost ne treba samo poučavati, već je treba aktivno promicati kako bi se održalo povjerenje u ugledne izvore i smanjilo širenje lažnih informacija. Primjer Graza još jednom pokazuje koliko je važno snaći se u složenom medijskom krajoliku i ponašati se odgovorno.

Preporučamo da budete posebno oprezni i da konzumirate informacije temeljene na provjerenim izvorima. Pucnjava u Grazu tragičan je podsjetnik da iza svakog naslova stoje stvarni ljudi.

Za više informacija pogledajte članke iz Izraziti, Danas i bpb.de.