Beč pod toplinskim stresom: Istraživači upozoravaju na urbane toplinske otoke!

Beč pod toplinskim stresom: Istraživači upozoravaju na urbane toplinske otoke!

Koliko je vruće u vašim lokalnim gradovima? Pitanje koje je aktualnije nego ikad u vrijeme ekstremnih toplinskih valova. Prema Sveučilištu prirodnih resursa i znanosti o životu (Boku), Beč je posebno pogođen jer je grad jedno od vrućih žarišta. MeinBezirk izvještava da toplinski valovi s temperaturama iznad 35 stupnjeva više nisu neuobičajeni u Beču. Urbani toplinski otoci, koji se sastoje od guste izgrađenosti, zatvorenih područja i odsutnosti vegetacije, čine grad posebno osjetljivim na toplinu.

Nisu samo dnevne temperature ono što zabrinjava; noćno hlađenje je jako ograničeno u urbanim područjima. Dok su ljetni dani sve topliji, noćne temperature ostaju visoke, što dodatno povećava stres stanovnika. Interdisciplinarni istraživački projekt koji vodi Philipp Weihs u Bokuu intenzivno proučava učinke dužih toplinskih valova i mogućih mjera hlađenja.

Istraživanja i rješenja

U sklopu projekta “Imp-DroP” istražuje se nekoliko mjera za smanjenje temperatura. To uključuje hlađenje isparavanjem, koje se želi postići ciljanim navodnjavanjem zelenih krovova, parkova i poljoprivrednih površina. Konkretno u Marchfeldu, ciljano navodnjavanje pokazuje da se temperatura može lokalno smanjiti do 3 stupnja, dok u urbanom području učinak ostaje podnošljiv na oko 0,2 stupnja.

Potreban je sveobuhvatan pristup jer ni uz maksimalne mjere učinak hlađenja nije dovoljan da kompenzira očekivano zatopljenje. Kao što DW primjećuje, ozelenjavanje i navodnjavanje sami po sebi ne rješavaju probleme klimatskih promjena. Za postizanje dugoročnog hlađenja u gradovima potrebna je mješavina poljoprivrede otporne na toplinu, održivih koncepata navodnjavanja i širenja solarne energije.

Toplinski otoci i njihove posljedice

Urbani toplinski otoci nisu problem samo u Beču, već sada pogađaju više od 50% svjetske populacije, s predviđanjima od gotovo 70% do 2050. Ovi toplinski otoci mogu povećati temperature u gradovima za 10 do 15 stupnjeva Celzija, što ima negativan učinak na zdravlje stanovnika gradova. [LMU]. Posebno su jače pogođeni gradovi u unutrašnjosti od obalnih gradova.

Izazovi u gradovima su složeni i potrebna su inovativna rješenja. U zemljama poput Japana stvari su otišle korak dalje: voda se raspršuje po pločnicima kako bi se smanjila temperatura okoline. Gradovi poput Phoenixa i Tokija koristili su materijale koji reflektiraju svjetlost kako bi smanjili učinak toplinskog otoka.

Beč u fokusu

Koncept zelenih krovova i korištenje fotonapona na tim područjima također bi mogao postati važniji u Beču. Prema istraživačkom timu Bokua, urbano hlađenje zbog takvih mjera moglo bi biti do 1,5 stupnjeva. Međutim, bile bi potrebne enormne količine vode za hlađenje svih zelenih površina tijekom ekstremnih toplinskih valova. Trenutačno izvorni cjevovodi Beča mogu opskrbiti samo 375.000 kubnih metara vode, dok bi teoretski bilo potrebno 630.000 kubičnih metara.

Ovi podaci jasno govore: gradska uprava i građani su pred velikim izazovima. Klimatske promjene više nisu daleki problem, već utječu na svakodnevni život u Beču. Zbog toga je još važnije raditi zajedno na rješenjima i razvijati inovativne pristupe za grad otporan na toplinu.