Bitka za poplavna područja Dunava: Hoće li Lobautunnel postati stvarnost?

Bitka za poplavna područja Dunava: Hoće li Lobautunnel postati stvarnost?

Posljednjih se godina više puta raspravlja o prometnoj infrastrukturi u Beču, posebice o planiranoj izgradnji tunela Lobau. Već 40 godina Forum za znanost i okoliš (FWU) predan je zaštiti poplavnih područja Dunava, jednog od posljednjih netaknutih prirodnih područja u gradu. FWU je osnovan iz potrebe zaštite dunavskih poplavnih područja od uništenja Hainburškom elektranom. Reinhold Christian, direktor planiranja Nacionalnog parka Donauauen, podržava borbu protiv prijetnje koju predstavlja novi tunel, čijih bi 8,3 kilometra moglo značajno opteretiti prirodu.

Ministar prometa SPÖ Peter Hanke podržava izgradnju autoceste, dok je tadašnji gradski vijećnik za zaštitu okoliša Michael Häupl izražavao zabrinutost tijekom svog mandata. To je dilema: dok se Hanke oslanja na studiju koja povezuje izgradnju S1 s poboljšanjem kvalitete života i osiguravanjem poslovne lokacije, znanstvenici s FWU i TU Vienna pokazuju da postoje i suprotni rezultati.

Argumenti s obje strane

Važno je napomenuti da studija infrastrukturnog ekonomista Michaela Getznera pokazuje da samo 50% studija pokazuje mjerljivo povećanje produktivnosti od izgradnje cesta. 30% ne pokazuje povećanje, a 20% čak izvješćuje o pogoršanju. Getzner naglašava da ulaganja u područja poput zdravstva, istraživanja, digitalizacije, kulture ili zaštite klime često imaju učinkovitiji učinak od novih cesta.

Ipak, projekt ne ostaje nekritičan. Helga Kromp-Kolb, cijenjena istraživačica klime, naglašava da emisije izazvane izgradnjom tunela i nove ceste nisu uključene u klimatske ciljeve. Prometni sektor odgovoran je za 30% emisija CO2 i taj broj nastavlja rasti. Kromp-Kolb poziva na temeljne promjene sustava koje promoviraju javni prijevoz i alternativna prijevozna sredstva. To bi moglo riješiti ozbiljne prometne probleme.

Uloga Dunava

Sam Dunav, druga najduža rijeka u Europi, poznat je ne samo po svojoj ljepoti, već i po svom gospodarskom značaju. Protječe kroz deset europskih zemalja, uključujući i Austriju, a ima ukupnu dužinu od 2850 km. Osim svoje uloge plovnog puta, Dunav nudi brojne mogućnosti za rekreaciju, poput vožnje biciklom duž dunavske biciklističke staze i krstarenja, koja su posebno popularna među turistima. Delta Dunava u Rumunjskoj, UNESCO-va svjetska baština, važan je ekosustav bogat raznim vrstama riba.

Uz mnoge aspekte koje Dunav nudi i hitna pitanja o prometnoj infrastrukturi u Beču, diskurs o Lobautunnelu i S1 izazov je koji ne utječe samo na sadašnji urbani razvoj, već i na buduće generacije. Kako će Beč odlučiti balansirati između prirodnih i gospodarskih interesa?