Suche
Mein Konto
Šokantne brojke: 74% učenika prvog razreda u Beču ne može ići u školu!
U okrugu Brigittenau više od polovice učenika prvog razreda bori se s neadekvatnim znanjem njemačkog jezika, što alarmira obrazovne stručnjake.
Šokantne brojke: 74% učenika prvog razreda u Beču ne može ići u školu!
U Beču se pojavljuje alarmantna slika među učenicima prvog razreda: prema exxpress.at, gotovo 75 posto učenika prvog razreda u četvrti Margareten nije sposobno za školu. Ove brojke dolaze iz Austrijskog fonda za integraciju (ÖIF) i pokazuju da je od 18.722 učenika, njih 8.342, odnosno 44,6 posto, klasificirano kao "izvanredni prvašići". To znači da nemaju dovoljno znanja njemačkog za praćenje redovne nastave.
Visok broj je posebno uočljiv u okrugu Beč-Margareten: tamo 73,8 posto studenata spada u ovu kategoriju. Vrijednosti su također zabrinjavajuće visoke u Favoritenu (63,1%) i Brigittenau (62,7%). Nasuprot tome, postoje okruzi kao što su Mariahilf (18,9%), Wieden (27,4%) i Innere Stadt (29,2%) gdje je stopa znatno niža.
Pogled u pozadinu
Kao što pokazuje trenutačna studija Kuriera, većina oboljele djece, oko 5084, dolazi iz Austrije. Sustavno, razlozi za ove zastrašujuće brojke su različiti: porast se djelomično pripisuje međunarodnim krizama, posebice pokretima izbjeglica iz Sirije i Ukrajine. Od 8342 pogođena učenika, 1959 ima austrijsko državljanstvo, dok 265 dolazi iz Ukrajine.
Ono što se čini posebno eksplozivnim jest da je kvota izvanrednih učenika u školskoj godini 2022./23. bila oko 36 posto, što znači osjetno povećanje. Gradski vijećnik za obrazovanje Christoph Wiederkehr iz NEOS-a našao se na meti kritika, posebice od strane FPÖ-a, koji govori o "ponoru" u obrazovnom sustavu. Čelnik FPÖ-a Dominik Nepp poziva na obveznu jezičnu provjeru za djecu u četvrtoj godini života i sankcije za roditelje. Slično je nezadovoljan i ÖVP koji zahtijeva da djeca kojoj je potrebna njemačka podrška od treće godine moraju pohađati vrtić.
Reakcije i zahtjevi
Bečki Zeleni sadašnje brojke vide kao izraz "propusta sustava" i traže da svaki vrtić dobije stalnog profesora jezika. Situacija se žestoko raspravlja na društvenim mrežama i vodi se rasprava o drugoj obveznoj godini vrtića, što podržavaju i šefica NEOS-a Beate Meinl-Reisinger i šef AMS-a Johannes Kopf.
Kao odgovor na sve veće brojke, Wiederkehr je najavio povećanje besplatnih ljetnih tečajeva njemačkog jezika s 3.900 na 4.900 mjesta. Prosječno vrijeme provedeno u vrtiću za nestandardne učenike je samo 2,14 godina, što nije baš optimistično.
Pogled na demografiju
Kako bismo bolje razumjeli problem, važno je pogledati demografiju. Prema podacima ÖIF-a o integraciji, u Austriji je početkom 2024. živjelo oko 1,8 milijuna mladih ljudi mlađih od 19 godina, od kojih je 27,6 posto imalo migrantsko podrijetlo. Ove brojke dolaze u kontekstu sve veće raznolikosti jezika i kultura, što dodatno povećava izazove u obrazovnom sustavu.
Zbog sve većeg broja učenika migrantskog porijekla, potreba za ciljanom jezičnom potporom postaje sve jasnija. Rasprava o učinkovitim obrazovnim mjerama postat će važnija u nadolazećim tjednima i mogla bi biti prelomna za budući obrazovni krajolik u Beču.