Antiizraelske demonstracije u Beču: Tisuće traže hitne sankcije!

Antiizraelske demonstracije u Beču: Tisuće traže hitne sankcije!

Prošlog vikenda u Beču su održane velike protuizraelske demonstracije u organizaciji palestinske zajednice u Austriji. Pod motom: “Sankcije Izraelu – zaustavite genocid i izgladnjivanje odmah!” Tisuće ljudi okupilo se na prosvjedu protiv situacije u Gazi i austrijskog suučesništva. Ova kampanja, koju podupire Amnesty Austria, nije izazvala samo pozornost nego i kontroverzne reakcije.

Izaslanik palestinskih vlasti Salah Abdel Shafi govorio je na prosvjedima i pozvao na trenutni kraj židovske države. Izrael je nazvao "odmetničkom državom" i pozvao međunarodnu zajednicu da poduzme mjere protiv njegovih postupaka. Zanimljivo je da u prošlosti Abdel Shafi Hamas nije klasificirao kao terorističku organizaciju i nijekao Izraelu samoobranu.

Sudionici i njihove poruke

Prosvjedi su privukli široku podršku raznih ljevičarskih skupina, uključujući Komunističku partiju kao i kampanju bojkota Izraela BDS. Nazočna je bila i Antiimperijalistička koordinacija (AIK), koju dokumentacijski arhiv austrijskog otpora karakterizira kao predstavnika “antisemitizma u lijevom ruhu”. Shoura Hashemi, izvršni direktor Amnesty International Austria, pohvalio je događaj i naglasio važnost prosvjeda. Aktivistica Marlene Engelhorn također je uzela mikrofon i kritizirala medijsko izvještavanje i politički neuspjeh oko krize u Gazi.

Ali što je sa samim Palestinskim vlastima? Nedavno izvješće Qohelet Policy Foruma opisalo ga je kao nesposobnog za preuzimanje kontrole nad Pojasom Gaze. PA je kritizirana zbog korupcije, nedostatka demokratskih struktura i odbijanja da prizna Izrael kao državu. Izvješće upozorava da vlada PA u Pojasu Gaze ne bi poboljšala uvjete, legitimitet među Palestincima bi opao, a dijelovi teritorija ostali bi pod utjecajem Hamasa.

Kontekst i međunarodne reakcije

Postoje daljnji pomaci u međunarodnom kontekstu. Francuski predsjednik Emmanuel Macron objavio je namjeru da prizna Palestinu kao državu, a zemlje poput Britanije i Kanade također razmišljaju o priznanju. U međuvremenu, PA je opetovano kritizirana zbog svoje autokratske vladavine i raširene korupcije. Ova je situacija postala napetija, posebice nakon oružanog sukoba između Hamasa i Fataha i s njim povezanog preuzimanja vlasti od strane Hamasa 2007. godine.

Trenutna politička situacija potaknula je pitanja o autentičnosti mirovnih obveza PA. Ponovljeni teroristički napadi milicija Fataha izazivaju ozbiljne sumnje i povećavaju zabrinutost oko vlade jedinstva između PA i Hamasa. Želja za rješenjem koje omogućuje miran suživot postaje sve hitnija.

U pozadini ove složene situacije, rasprava o dvodržavnom rješenju i povezanim izazovima i dalje je intenzivna. Pitanja o tome kako se mir može nastaviti u regiji aktualnija su nego ikada.

Amnesty Austria i druge organizacije poslale su važan signal svojim sudjelovanjem u prosvjedima, iako se mišljenja o zahtjevima i metodologiji razlikuju. Diskurs o situaciji u Izraelu i Palestini ostaje vruća tema koja još dugo neće nestati iz javne rasprave.

Sljedeća izvješća mogu se koristiti za dodatne informacije i pozadinske informacije: Mena Watch, Židovski pregled, ZDF danas.