Anti-izraelska demonstracija u Beču: tisuće zahtijevaju neposredne sankcije!
25. rujna 2025. godine protesti protiv Izraela održani su u Beču, u organizaciji palestinske zajednice i Amnesty Austrije.

Anti-izraelska demonstracija u Beču: tisuće zahtijevaju neposredne sankcije!
Velika anti-izraelska demonstracija koju je organizirala palestinska zajednica u Austriji održana je u Beču prošlog vikenda. Pod motom: "Sankcije protiv Izraela - zaustavite genocid i gladovanje sada!" Tisuće ljudi okupile su se kako bi prosvjedovali protiv situacije u Gazi i austrijskoj saučesništvu. Ova kampanja, podržana Amnesty Austria, ne samo da je privukla pažnju, već i kontroverzne reakcije.
Izaslanik Palestinske uprave Salah Abdel Shafi govorio je na demonstraciji i pozvao na neposredan kraj židovskoj državi. Izrael je nazvao "skitnica" i pozvao međunarodnu zajednicu da poduzme mjere protiv njegovih postupaka. Zanimljivo je da u prošlosti Abdel Shafi nije klasificirao Hamasa kao terorističku organizaciju i uskraćivao je Izraelsku samoodbranu.
Sudionici i njihove poruke
Demonstracija je privukla široku podršku raznih ljevičarskih skupina, uključujući Komunističku partiju, kao i Izraelske bojkotske kampanje. Prisutna je i antiimperijalistička koordinacija (AIK), koju karakterizira arhiva dokumentacije austrijske otpornosti kao reprezentacija "antisemitizma u lijevom krinku". Shoura Hashemi, izvršna direktorica Amnesty International Austrije, pohvalila je događaj i naglasila važnost protesta. Aktivistica Marlene Engelhorn također je uzela mikrofon i kritizirala medijsku pokrivenost i politički neuspjeh oko krize u Gazi.
Ali što je sa samom palestinskom autoritetom? Nedavno izvješće Foruma za politiku Qohelet opisalo ga je kao nesposobnu preuzeti kontrolu nad pojasom Gaze. PA je kritiziran zbog svoje korupcije, nedostatka demokratskih struktura i odbijanja prepoznavanja Izraela kao države. Izvještaj upozorava da Vlada PA u pojasu Gaze ne bi poboljšala uvjete, legitimitet među Palestincima bi opao, a dijelovi teritorija ostali bi pod utjecajem Hamasa.
Kontekst i međunarodne reakcije
U međunarodnom kontekstu postoje daljnje razvoje. Francuski predsjednik Emmanuel Macron najavio je svoju namjeru prepoznati Palestinu kao državu, a zemlje poput Britanije i Kanade također razmatraju priznanje. U međuvremenu, PA se više puta kritizira zbog svog autokratskog upravljanja i široke korupcije. Ova je situacija postala napetija, pogotovo jer je oružani sukob između Hamasa i Fataha i Hamasovog pridruženog napadaja moći 2007. godine.
Trenutna politička situacija postavila je pitanja o autentičnosti mirovnih obveza PA. Ponovljeni teroristički napadi Milicija Fataha izazivaju ozbiljne sumnje i povećavaju zabrinutost zbog vlade jedinstva između PA i Hamasa. Želja za rješenjem koje omogućava miran suživot postaje sve hitnija.
U pozadini ove složene situacije, rasprava o rješenju s dvije države i povezanim izazovima i dalje je intenzivna. Pitanja o tome kako se mir može nastaviti u regiji su relevantnija nego ikad.
Amnestija Austrija i druge organizacije poslale su važan signal sa svojom sudjelovanjem u demonstraciji, čak i ako se mišljenja o zahtjevima i metodologiji razlikuju. Diskurs o situaciji u Izraelu i Palestini ostaje vruća tema koja dugo neće nestajati iz javne rasprave.
Sljedeća izvješća mogu se koristiti za daljnje informacije i pozadinske informacije: Mena Watch,, Židovski pregled,, ZDF danas.