Toplinski udar u starim bečkim zgradama: Obiteljima nesnosnih 30 stupnjeva!
Toplina u nerenoviranim starim stanovima u Beču: mjerenja pokazuju opasnosti za siromašne obitelji. Potrebne mjere zaštite klime.

Toplinski udar u starim bečkim zgradama: Obiteljima nesnosnih 30 stupnjeva!
Posljednjih dana u Beču vladaju velike vrućine, posebice u nerenoviranim starim stanovima. Mjerenja Sveučilišta prirodnih resursa i znanosti o životu (Boku) pokazuju da se temperature u nekim stanovima penju i iznad 30 stupnjeva. Istraživanja, koja se provode u devet stanova u Beču u suradnji s Greenpeaceom i Volkshilfeom, pokazuju da sve neobnovljene stare zgrade imaju temperature iznad 27 stupnjeva. Ono što posebno zabrinjava je da su u četiri stana izmjerene vrijednosti preko 30 stupnjeva. Ovdje posebno siromašne obitelji pate od teške vrućine, kako izvještava Die Presse.
Usporedba između stare i nove zgrade ilustrira problem: dok se stara zgrada zagrijava znatno brže, a hladi sporije, u novoj zgradi bilo je toplije nego vani samo oko 11 sati. Za razliku od njih, stanari starih zgrada znojili su se više od 15 sati na nesnosnim temperaturama. Greenpeace i Volkshilfe stoga hitno pozivaju saveznu vladu na ofenzivu obnove, koja je nedavno ukinula subvencije za zaštitu okoliša. To je naišlo na oštre kritike.
Efekt urbanog toplinskog otoka
Ali odakle dolazi ova ekstremna vrućina u gradovima? Za to je uvelike odgovoran takozvani efekt urbanog toplinskog otoka (UHI efekt). Gradovi izgrađeni od asfalta, betona, čelika i stakla zadržavaju toplinu, što dovodi do velikih temperaturnih razlika između urbanih i ruralnih područja tijekom ljetnih noći. Kako National Geographic objašnjava, tropske noći u kojima su temperature iznad 20 stupnjeva pojavljuju se do tri puta češće u gradovima nego u okolnim područjima.
Buduće prognoze su alarmantne: klimatske promjene dodatno će povećati učestalost vrućih dana i tropskih noći. To ne samo da dovodi do ekstremnih temperatura, već i opterećuje zdravlje stanovnika grada. Osim toga, može se primijetiti sve veća uporaba klima uređaja. One su se više nego udvostručile od 1990. godine, pokazuju statistike, ali to može povećati lokalne temperature zraka u gradovima do 3 stupnja Celzijusa.
Aktivan protiv vrućine
Kako se Bečani mogu boriti protiv teške vrućine? Stručnjaci preporučuju više zelenih površina u gradu, zasjenjivanje drvećem i biljkama te ozelenjavanje krovova i fasada. Odrasla stabla su posebno važna jer mogu smanjiti temperaturu zraka i do 5 stupnjeva Celzijusa. Međutim, mnoga ulična stabla imaju samo kratak životni vijek i jako su opterećena zbijenim tlom i zagađivačima u svom okolišu. Potrebno je ponovno promišljanje kako bi se poboljšala kvaliteta života u gradu i aktivno borilo protiv klimatskih promjena.
Aktivisti Fridays For Future pojavljuju se iu Beču. U svojim demonstracijama zaštite klime oni se bave činjenicom da se ekstremne temperature u gradovima ne mogu zanemariti. Njihovi zahtjevi uključuju usklađenost s klimatskim ciljevima za 2040., posebice smanjenje emisije stakleničkih plinova za 90 posto. O tome kako se nositi s takozvanim rupama u zakonu, kao što je kupnja međunarodnih CO2 certifikata, također je predmet rasprave. Aktivisti svoj prosvjed usmjeravaju izravno na saveznog ministra Norberta Totschniga (ÖVP) i cijelu vladu.
Odgovornost sada leži na plećima kreatora politike. Pravovremena ofenziva obnove mogla bi pomoći mnogim bečkim obiteljima koje pate od opresivnih temperatura. Ostaje se nadati da će biti dovoljno pritiska da se pokrenu potrebne mjere.