Više od 8000 traženih osoba: Tko je najtraženiji u Austriji?

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Dana 1. rujna 2025. u Austriji se s tjeralicama tražilo više od 8000 ljudi, uključujući mnoge Rumunje. Statistika pokazuje izazove u borbi protiv prekograničnog kriminala u EU.

Am 1. September 2025 wurden in Österreich über 8.000 Personen per Haftbefehl gesucht, darunter viele Rumänen. Die Statistik zeigt die Herausforderungen der grenzüberschreitenden Kriminalitätsbekämpfung in der EU.
Dana 1. rujna 2025. u Austriji se s tjeralicama tražilo više od 8000 ljudi, uključujući mnoge Rumunje. Statistika pokazuje izazove u borbi protiv prekograničnog kriminala u EU.

Više od 8000 traženih osoba: Tko je najtraženiji u Austriji?

Aktualne statistike Ministarstva unutarnjih poslova pokazuju alarmantnu sliku: u Austriji se trenutno traži 8.216 osoba na temelju naloga za uhićenje ili demonstracije. Ovu informaciju objavio je ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP) na zahtjev Slobodarske stranke (FPÖ) i daje pogled na kriminalnu situaciju u zemlji. Najveća skupina traženih su državljani Rumunjske s 1.233 osobe, što je 15 posto od ukupnog broja traženih.

Zanimljiva je i slika nacionalnosti: slijede Srbi s 11,1 posto, Nijemci sa 7,6 posto, te Mađari i Slovaci koji čine svaki po gotovo 5,3 posto traženih osoba. Srećom, Austrijanci su tek na šestom mjestu s udjelom od 5,1 posto. Među “top deset” traženih su i državljani Turske, Poljske, Gruzije i Češke. Međutim, statistika pokazuje samo broj osoba za kojima se traga, a zanemaruje počinjena kaznena djela, što bi moglo pružiti neku sigurnost koja se detaljnije ne ispituje.

Europski uhidbeni nalog u fokusu

Središnja komponenta u europskoj borbi protiv kriminala je Europski uhidbeni nalog (EuHb). Ova pravna osnova omogućuje pravosudnim tijelima jedne zemlje EU da zatraže uhićenje i predaju osobe u drugoj zemlji EU. Od svog uvođenja 14. svibnja 2005., europski uhidbeni nalog ima za cilj jačanje suradnje između pravnih sustava država EU-a. Načelo međusobnog priznavanja sudskih odluka ovdje igra ključnu ulogu.

Zanimljivo je da za 32 konkretna kaznena djela nije potrebno provjeravati dvostruku kažnjivost ako je za to djelo u zemlji izdavanja zaprijećena kazna zatvora od najmanje tri godine. U odlukama pravosudnih tijela ne smiju se uzeti u obzir politički razlozi. To znači da zemlje EU-a ne mogu odbiti predaju vlastitih državljana osim ako same ne izvrše kaznu, što značajno poboljšava učinkovitost sustava.

Međunarodne dimenzije i izazovi

Globalne veze nisu očite samo u brojkama. Primjerice, prema Interpolu, u svijetu se traga za više od 80.000 ljudi, a do 24. lipnja 2025. za njima se tragalo za ukupno 81.515 osoba. Što se tiče europskog uhidbenog naloga, brojke su također spektakularne, s ukupno 39.933 izdanih uhidbenih naloga, a Poljska s 5.420 i Rumunjska s 3.488 vode na popisu “najviše”. Wanted” u Europi.

Još jedna stvar koju ne treba zanemariti su različiti zatvorski uvjeti u zemljama EU-a, što može utjecati na povjerenje u korištenje europskog uhidbenog naloga. Studije pokazuju da je u gotovo 300 slučajeva od 2016. izvršenje europskog uhidbenog naloga odgođeno ili odbijeno zbog opasnosti od kršenja temeljnih prava, postavljajući pitanja o zaštiti prava osumnjičenika.

Općenito, postoji složena slika borbe protiv kriminala u Europi, koja sa sobom nosi i izazove i napredak u suradnji između pravosudnih tijela. Iako brojevi traženih osoba u Austriji pokazuju zabrinjavajući razvoj događaja, važno je ne izgubiti iz vida pravni okvir i njegovu provedbu.