Sjećanje na Srebrenicu: zamijenjena sjećanja i rastuće napetosti

Sjećanje na Srebrenicu: zamijenjena sjećanja i rastuće napetosti

Srebrenica, Bosnien und Herzegowina - 11. srpnja 2025. godine svijet obilježava jedno od najmračnijih poglavlja u europskoj povijesti: masakr Srebrenica, u kojem su bosansko-sirebijski vojnici i Freischärler ubijeni 8.372 Bosniaken u srpnju 1995. inozemstvo, koji se ubrzava, u odnosu na geod, kao geocid, kao geocid. To je tema koja i danas osigurava napetosti i sukobe, ne samo u Bosni i Hercegovini, već i daleko dalje

Jedan od preživjelih, Nedzad Avdic, sjeća se noćnih momata masakra. Imao je samo 17 godina kada je tijekom pogubljenja ozbiljno ozlijeđen 14. srpnja 1995., ali je bio mrtav i pobjegao. "Genocid nije gotov sve dok prošlost nije obrađena", naglašava Avdic, koji danas ponovno živi u Srebrenici. Tamo je populacija polovica Bosneaka, pola srpskog, što otežava život zajedno, kako izvještava Almasa Salihović u Memorijalu Potocari.

Zabrinutosti sigurnosti i političke napetosti

Sjećanje na zločine sve je više zasjenjeno političkim napetostima i sigurnosnim pitanjima. Memorijalni centar Srebrenica nedavno je morao zatvoriti svoja vrata, prvi put od njegove izgradnje, zbog straha od nereda. Ta je odluka objavljena 7. ožujka 2025. godine i izravno je povezana s osudom Milorada Dodika, predsjednika Republica Srpske, na godinu dana zatvora i šestogodišnje zabrane politike, što uzrokuje uzbuđenje u regiji.

Dodik je u središtu kontroverze i uspoređuje broj onih koji su ubijeni tijekom genocida s 3.600 Srba koji su umrli u regiji od početka rata. Potpredsjednik Camil Duraković oštro je kritizirao ovu usporedbu i naglašava da takva retorika potkopava sjećanje na žrtve genocida.

Dok je bila u Banja Luka, glavnom gradu Republike Srpske, o kojoj se praktički ne raspravlja, a učenici navode da jedva saznaje o ratu u Bosni u klasi, novinar Aleksandar Trifunović izložen je opasnim prijetnjama jer vodi intervju s preživjelima od Bosniac -a. Njegovo izvještavanje je hrabar pokušaj da se priča ne zaboravi.

Put do pomirenja

Procjena zvjerstava Dodika i drugih vodećih političara iz Republike Srpske ostaje problematična. Iako su zakoni koji zabranjuju državnom pravosuđu u dijelu Bosne-Herzogowinas koji dominira srpskim, postoje brojni međunarodni glasovi, uključujući američkog državnog tajnika Marca Rubioa, koji zahtijevaju kraj ove opasne političke retorike.

Vladin sustav u Bosni-Hercegovini kompliciran je i karakteriziran etničkim razdvajanjima koja još uvijek imaju utjecaj. Jasno je da je iskreno ispitivanje prošlosti, kako zahtijevaju Avdic i Salihović, ključno za pronalaženje uobičajenog načina pomirenja. Političke napetosti koje oblikuju sadašnjost stalni su poziv na sjećanje na koje se učenja iz povijesti ne smiju zanemariti.