Obilježavanje Srebrenice: Potisnuta sjećanja i rastuće tenzije

Obilježavanje Srebrenice: Potisnuta sjećanja i rastuće tenzije

11. srpnja 2025. svijet će obilježiti jedno od najmračnijih poglavlja europske povijesti: masakr u Srebrenici, u kojem su vojnici bosanskih Srba i neregularne snage ubili 8.372 Bošnjaka u srpnju 1995. Međunarodno je ovaj zločin priznat kao genocid, unatoč pokušajima mnogih Srba da negiraju ili relativiziraju ta djela. To je pitanje koje i danas izaziva napetosti i sukobe, ne samo u Bosni i Hercegovini nego i daleko šire.

Jedan od preživjelih, Nedžad Avdić, prisjeća se košmarnih noći masakra. Imao je samo 17 godina kada je teško ozlijeđen tijekom pogubljenja 14. i 15. srpnja 1995., ali se pravio da je mrtav i uspio je pobjeći. “Genocid nije završen sve dok se ne obračunava s prošlošću”, naglašava Avdić, koji sada ponovo živi u Srebrenici. Stanovništvo je tamo pola bošnjačko, a pola srpsko, što otežava suživot, o čemu govori i Almasa Salihović na Memorijalu Potočari.

Sigurnosni problemi i političke napetosti

Međutim, sjećanja na zločine sve su više zasjenjena političkim napetostima i sigurnosnim problemima. Nedavno je Memorijalni centar Srebrenica morao zatvoriti svoja vrata, prvi put od izgradnje, zbog straha od nereda. Ova odluka objavljena je 7. ožujka 2025. godine i u izravnoj je vezi s osudom Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, na godinu dana zatvora i šest godina zabrane bavljenja politikom, što je izazvalo uzbuđenje u regiji.

Dodik je u središtu kontroverze, uspoređujući broj ljudi ubijenih tijekom genocida s 3.600 Srba koji su stradali u regiji od početka rata. Potpredsjednik Ćamil Duraković oštro je kritizirao ovu usporedbu, ističući da takva retorika podriva sjećanje na žrtve genocida.

I dok se u Banjoj Luci, glavnom gradu Republike Srpske, o genocidu praktički ne govori, a učenici tvrde da o bosanskom ratu gotovo ništa ne uče na nastavi, novinar Aleksandar Trifunović suočava se s opasnim prijetnjama jer vodi intervjue s preživjelim Bošnjacima. Njegovo izvještavanje je hrabar pokušaj da se povijest ne zaboravi.

Put do pomirenja

Procjena zločina Dodika i drugih čelnika Republike Srpske ostaje problematična. Dok zakoni koji zabranjuju djelovanje državnog pravosuđa u dijelu Bosne i Hercegovine pod srpskom dominacijom otvaraju neophodna pitanja, brojni međunarodni glasovi, uključujući američkog državnog tajnika Marca Rubia, pozivaju na prekid ove opasne političke retorike.

Sustav vlasti u Bosni i Hercegovini je kompliciran i obilježen etničkim podjelama koje još uvijek imaju utjecaja. Jasno je da je iskreno suočavanje s prošlošću, kako traže Avdić i Salihović, neophodno za pronalaženje zajedničkog puta do pomirenja. Političke napetosti koje oblikuju sadašnjost stalni su podsjetnik da se lekcije iz povijesti ne mogu zanemariti.