Beč: Zadružni stan postaje poplavna zona kad god padne kiša!
Stanovnici dunavskog grada bore se s ponavljajućim poplavama uzrokovanim obilnom kišom, a rješenja se još dugo čekaju.

Beč: Zadružni stan postaje poplavna zona kad god padne kiša!
U 22. okrugu Beča, stambeni kompleks na Zschokkegasse suočava se s ozbiljnim izazovom. “Svaki put kad padne velika kiša, naša kuća postane poplavno područje”, žali se Andrea B. (54) koja sa suprugom već 30 godina živi u zadružnom stanu. Zahvaćeno je oko 250 stanova, s mnogo drvenih balkona i staklenih krovova koji, iako lijepi za gledanje, postaju zamka jake kiše.
Problem je poznat već 25 godina. Voda prodire u prolaz kroz oluke, a i za umjerene kiše voda je do gležnja. Stanari očajnički pokušavaju metlama i kantama ukloniti nadolazeću vodu. Stvari postaju još gore kada to područje pogode jake grmljavinske oluje. Nedavno je Andrein suprug prilikom vađenja vode pao i slomio ruku. Pa se pitate: Koliko ovo može trajati?
Problem koji ne nestaje
Uprava zadruge, EBG (neprofitna zadruga za izgradnju obiteljskih i višeobiteljskih kuća), obaviještena je o neizvjesnoj situaciji. Generalni direktor Alexander Gluttig naglašava da je rješenje složeno i dugotrajno. "Zgrada je sagrađena prije 30 godina i zadovoljava standarde tog vremena. Ali posljednjih godina sve je više ekstremnih vremenskih nepogoda", objašnjava. Prema istraživanjima, neadekvatna odvodnja je glavni uzrok, zbog čega je potrebno proširenje sustava odvodnje. To zahtijeva dodatne bazene za skladištenje i veća okna za kontrolu vode.
Klimatske promjene dovode do porasta ekstremnih vremenskih događaja ne samo u Beču nego i diljem svijeta. Ti događaji, poput obilne kiše i poplava, sve su samo ne normalni i prijete egzistenciji mnogih ljudi. To također predstavlja izazove za politički sustav, jer se ne mogu zanemariti dalekosežne društvene i ekonomske posljedice.
Novo izvješće Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) naglašava da temperatura površine Zemlje raste brže nego ikad prije. Kao rezultat toga, obalne poplave bi se u budućnosti mogle događati godišnje, što se prije događalo samo jednom u 100 godina. Čovječanstvo je samo glavni uzrok ovih klimatskih promjena, zbog čega je još važnije brzo djelovati.
Stanari preuzimaju stvar u svoje ruke
U Zschokkegasse, stanari su frustrirani. Grade privremene barijere za zaštitu od poplava i svoje balkone pokrivaju ceradama. Čak i ako bi uprava ove godine trebala poduzeti mjere, strpljenje stanara je pri kraju. “Ne možemo više ovako živjeti”, rezignirano kaže Andrea B.
Ali klimatske promjene su globalni problem. U regijama poput Roga Afrike ljudi se redovito bore sa sušom ili poplavama. Ovi ekstremni vremenski uvjeti, na primjer, doveli su do humanitarnih kriza i propadanja usjeva od 2010. do 2012. Poplave su također dugo bile svakodnevna pojava u Bangladešu. Takvi globalni fenomeni jasno pokazuju: lokalni problem je dio mnogo veće cjeline koja je pogoršana ljudskim djelovanjem.
S obzirom na ove kontradiktorne izazove, potrebne su nam bolje mjere prilagodbe i inovativna rješenja kako bismo se nosili s užasima klimatskih promjena, ne samo u Beču nego i diljem svijeta. Politike poput Pariškog sporazuma, kao i tehnologije za poboljšanje vremenske prognoze, moraju se ozbiljno razmotriti kako bi se osigurala održiva budućnost.
Vrijeme je od ključne važnosti kako bi se povećao rizik od poplava zbog intenzivnijih oborina sveo na najmanju moguću mjeru. Stanari u Zschokkegasse ne samo da zaslužuju odgovor na svoje probleme, već i malo nade za stabilniju klimu.
Za daljnje informacije o ekstremnim vremenskim pojavama i njihovim uzrocima i rješenjima posjetite klima-wissen.de ili pogledajte rezultate WWF-a izvješće.
Ova situacija u Beču snažan je primjer kako klimatske promjene ne samo da utječu na udaljene zemlje, već se mogu osjetiti i na našem pragu.