Zaštita klime i zdravstvena zaštita: gradovi u zajedničkoj borbi!

Zaštita klime i zdravstvena zaštita: gradovi u zajedničkoj borbi!

U izvanrednoj inicijativi, Beč, Hamburg i Zurich odlučili su udružiti snage kako bi pronašli rješenja za hitne izazove urbane zdravstvene zaštite i mobilnosti. Gradonačelnici triju gradova sastali su se kako bi definirali svoje strateške ciljeve koji su dio Agende Ujedinjenih naroda 2030. kurir javlja da je fokus sastanka bio na zaštiti klime, socijalnoj pravdi i životnom okolišu.

Demografski trendovi u urbanim sredinama donose slične izazove iu zdravstvu. Gradonačelnik Hamburga Peter Tschentscher naglasio je da zdravstvena skrb postaje sve teža, iako se medicinske mogućnosti stalno poboljšavaju. Sve veći nedostatak osoblja i sve veći troškovi zabrinjavaju odgovorne. Objasnio je: "Zdravstvena skrb postaje sve teža", ističući potrebu za novim rješenjima.

Zajedničke mjere za kvalitetniji život

Zajednički cilj je promicanje urbanog razvoja koji uzima u obzir klimatske promjene i pružanje pristupačnog stanovanja. Istaknuta su i pitanja socijalne pravde i jednakih mogućnosti. Kulturna ponuda trebala bi ostati niskog praga unatoč pritisku da se smanje troškovi, prema gradonačelniku Beča Michaelu Ludwigu. Istodobno se ne mogu zanemariti izazovi koji proizlaze iz urbano-ruralne podjele i jaza između Istoka i Zapada.

Prijelaz mobilnosti na vrhu je dnevnog reda u ova tri grada. Hamburg ide naprijed i planira učiniti Jungfernstieg bez automobila. I u Beču ostaje cilj prometno umirenijeg središta grada, dok se nastavlja širenje podzemne željeznice i tramvaja. Tschentscher je jasno dao do znanja da će automobil iu budućnosti ostati važno prijevozno sredstvo. U isto vrijeme, Ludwig se založio za tunel Lobau kako bi se stvorio pristupačan životni prostor. Usporedba s gradovima poput Amsterdama i Kopenhagena pokazuje da Beč i Hamburg također moraju preispitati svoje koncepte mobilnosti.

Izazovi u ruralnim područjima

Dok urbane mjere napreduju, ruralna područja često ostaju netaknuta raspravama o tranziciji mobilnosti. Izvješće Znanstvenog savjetodavnog odbora pri Saveznom ministarstvu za digitalni promet i promet pokazuje da nedostaje alternativa automobilu, što ugrožava tranziciju mobilnosti. Sve veći troškovi motorizirane mobilnosti, zbog nacionalnog trgovanja emisijama i već povećanih cijena goriva, dodatno opterećuju kućanstva u ruralnim regijama. Trid ističe da je potrebna okvirna strategija prometne politike koja će uzeti u obzir potrebe mobilnosti u urbanim i ruralnim područjima.

Drugi aspekt socijalne pravde tiče se planiranja prometa. Konkretno, u Njemačkoj se desetljećima odvijao urbani razvoj koji je prvenstveno favorizirao automobil. To je dovelo do zemljišne nejednakosti i pritisaka na okoliš koji utječu na sve stanovnike grada. Zahtjevi za socijalno pravednom prometnom tranzicijom stoga postaju sve glasniji. VCD kao moguće mjere spominje pravednu raspodjelu prostora za pješake i bicikliste te bližu integraciju urbanog i prometnog planiranja.

Ukratko, suradnja gradskog dijaloga pokazuje da su Beč, Hamburg i Zürich spremni suočiti se s izazovima budućnosti. Promicanjem razmjene i nadahnuća među gradovima, stvaraju mogućnosti za rješenja koja jamče održive urbane prostore pogodne za život. Ostaje za vidjeti kako će se ovi obećavajući planovi dalje razvijati.