Vandali oštetili spomenik Srebrenici na mostu u Grazu!

Vandali oštetili spomenik Srebrenici na mostu u Grazu!

U petak, 1. srpnja 2025. godine, oštećeno je privremeno spomen obilježje na glavnom mostu u Grazu u znak obilježavanja 30. godišnjice masakra u Srebrenici. Inicijativa sjetiti se godine podigao ovaj spomenik u znak sjećanja na više od 8.000 žrtava strašnog genocida u ratu u BiH.

Jedanaest bijelih cvjetova postavljeno je na most Erzherzog Johann kao simbol sjećanja. Nažalost, najveći od tih cvjetova je uklonjen, što je inicijativa osudila. Ona ovaj incident vidi kao napad na suočavanje sa situacijom, mirovni rad i zaštitu ljudskih prava. "Zahtijevamo potpunu istragu ovog vandalskog čina", rekao je glasnogovornik inicijative.

Izraz protesta

U ponedjeljak navečer na mostu se okupilo jedanaest ljudi koji su svojim prisustvom prosvjedovali. Ovo je bio simboličan znak - 11 označava 11. juli, Međunarodni dan sjećanja na masakr u Srebrenici. U tom kontekstu inicijativa vas poziva sjetiti se za “Marš mira u Grazu” sljedeći četvrtak u 18 sati. na Trgu ljudskih prava.

Povijesni kontekst masakra

Masakr u Srebrenici smatra se najvećim zločinom protiv čovječnosti u Europi od završetka Drugog svjetskog rata. Dana 11. srpnja 1995. jedinice bosanskih Srba pod zapovjedništvom Ratka Mladića zauzele su grad Srebrenicu. Preko 7.000 muslimanskih Bošnjaka, uglavnom muškaraca i dječaka, izgubilo je živote u narednim danima. To se dogodilo u razdoblju u kojem je raspad Jugoslavije otvorio gorko razdoblje građanskog rata. Tenzije između etničkih skupina dovele su do toga da je regija Bosne i Hercegovine početkom 1990-ih postala izvor sukoba.

Srebrenica je proglašena sigurnom zonom UN-a, ali oko 350 vojnika UN-a nije moglo zaštititi civile. Do 42.000 ljudi, uključujući 36.000 izbjeglica, bilo je u gradu u vrijeme kada su zločini počeli. Žene i djeca su odvajani od muškaraca, koji su potom masovno ubijani. Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju osnovan je kako bi kaznio te zločine. Do danas je optužena 161 osoba.

Posljednjih godina povećala se rasprava o tome treba li masakr klasificirati kao genocid. Situaciju kompliciraju političke napetosti u Bosni i Hercegovini, gdje se, između ostalih, u središtu pozornosti izjavama i postupcima, između ostalih, nalaze srbijanski premijer Aleksandar Vučić i politički lider bosanskih Srba Milorad Dodik. Bosna i Hercegovina i UN će 11. srpnja 2024. godine po prvi put međunarodno obilježiti genocid te su na ovaj dan ustanovili Međunarodni dan sjećanja.

Komemoracijama, koje se održavaju i u Srebrenici, obilježava se sjećanje na strašne događaje i čuva sjećanje na žrtve. Unatoč desetljećima istrage, masakr je i dalje kontroverzna tema, a za mnoge je potraga za istinom daleko od kraja. Historičarka Belma Zulić izvještava o stalnim traganjima za posmrtnim ostacima ubijenih.